Prijedlog novog zakona o poljoprivrednom zemljištu mjesecima je trpio kritike HDZ-ova koalicijskog partnera SDSS-a, nezadovoljnog odredbama o davanju u zakup privatnog zemljišta čiji je vlasnik nedostupan ili nepoznata boravišta.
Kroz dvije saborske rasprave SDSS-ovi zastupnici su upozoravali da zakonodavac mora posebnu pažnju obratiti na vlasnike srpske nacionalnosti koji su još uvijek u izbjeglištvu i poslati im jasnu poruku da njihovo vlasništvo neće biti dovedeno u pitanje. No ni konačni tekst zakona iz siječnja nije uzeo u obzir njihove apele. SDSS je na svoje došao tek ovoga tjedna, kada mu je Vlada, što u cijelosti, što djelomično, prihvatila čak sedam amandmana koji znatno poboljšavaju položaj nedostupnih vlasnika čije će zemljište ići u zakup.
Cijenu po kojoj će se to zemljište davati u zakup tako neće određivati sudski procjenitelji na tržišnim osnovama, nego će je utvrditi Vlada svojom uredbom, kao i za zemljište u državnom vlasništvu. Na taj će se način, vjeruju u SDSS-u, izbjeći davanje zemlje u bescjenje na područjima na kojima ne postoji tržište zemljišta pa ni tržišni kriteriji. Bez obzira na to što zakon ni u jednom dijelu ne spori pravo vlasništva onih koji su državi nedostupni ili im je boravište nepoznato, u konačnom tekstu dodatno je naglašeno da davanje u zakup njihova zemljišta ne može biti pravna osnova za promjenu vlasništva. SDSS je procijenio kako je to nužno kao poruka zakonodavca s obzirom na loša iskustava i primjere uzurpacije vlasništva i zloupotrebe zakona.
SDSS-ovi amandmani preciznije definiraju i sam ugovor o zakupu, njegov sadržaj, razloge za raskid i revalorizaciju zakupnine. Kad je riječ o sredstvima od zakupnine, nju će u slučajevima kada je vlasnik nedostupan ili nepoznata boravišta na poseban račun prikupljati jedinica lokalne samouprave na čijem je području zemljište, a vlasnik će u svakom trenutku moći zatražiti da mu se taj novac isplati na račun. SDSS je amandmanima osigurao i manji trošak za vlasnike čija se zemlja daje u zakup. Polovicu troška uvođenja u posjed umjesto vlasnika snosit će lokalna samouprava. Uz to, gradovima i općinama je omogućeno subvencioniranje troškova usklađivanja zemljišnoknjižnog stanja i za parcele u privatnom vlasništvu.
Važna je novina i da će vlasnik zemljišta koji je nedostupan ili nepoznata boravišta nakon pet godina zakupa, bez obzira na to što je zemljište dano u desetogodišnji zakup, moći zatražiti da mu se njegovo zemljište preda u posjed, ali tek nakon što vlasnik digne usjeve. Djelomično je prihvaćen još jedan amandman SDSS-a, po kojemu se površine za koje nije sređeno zemljišnoknjižno stanje neće moći unositi u planove zakupa. Stranka je time htjela zaštititi građane koji su kao vlasnici parcela navedeni u posjedovnicama ili u katastru, no to nisu proveli kroz zemljišne knjige pa se kao vlasnik upisala država.
A kako su ti slijednici .kpj. dilili zemlju i kuće odbjeglih i protjeranih Nijemaca, Talijana i Mađara..Naseljavali četnike i partizane u naselja i gradove gdje nisu nikada živjeli,dijelili im kuće i zemlju,po zaslugama .Promjenili nacionalni satav stanovništva po slavoniji iniji i i slavoniju proglasili srpskom zemljom.