Troje od deset nadziranih liječnika napravilo je stručni propust u liječenju preminulog Gabrijela Bebića, dječaka iz Metkovića koji je zbog sepse preminuo u splitskoj bolnici 11. prosinca prošle godine, zaključak je nadzora Hrvatske liječničke komore. U splitski KBC dijete je, podsjetimo, transportirano prekasno, odnosno životno ugroženo, te je tamo i preminulo ni 24 sata kasnije, a potvrđeno je da je imao virus gripe i streptokok.
Da je u ovoj tragediji bilo liječničkih propusta, utvrdila je ranije i inspekcija Ministarstva zdravstva otkud je najavljeno slanje tog nalaza Državnom odvjetništvu na postupanje. Premda se u suštini čine istovjetnima, u komorskom nalazu točno navode odgovornost, odnosno stručni propust troje od deset ispitanih liječnika koji su na neki način sudjelovali u liječenju preminulog dječaka.
Nije prepoznata bolest
– Komisija za stručni nadzor HLK, sastavljena od specijalista i užih specijalista pedijatrije, intenzivne medicine i hitne medicine, u stručnom je mišljenju utvrdila propuste u stručnom radu troje od deset nadziranih liječnika. Utvrđeni stručni propusti odnose se na necjelovito izvanbolničko postupanje pri zbrinjavanju pacijenta. Stručno mišljenje doneseno je sumirajući sve podatke prikupljene na temelju kompletne medicinske dokumentacije, razgovara obavljenih s liječnicima tijekom nadzora, kao i iz pisanih očitovanja nadziranih liječnika – zaključak je komisije Hrvatske liječničke komore čija tijela tek trebaju odlučiti hoće li pokrenuti disciplinski postupak pred Časnim sudom Komore na kojem je najveća sankcija oduzimanje licencije što se u Hrvatskoj još nije dogodilo.
U priopćenju HLK navodi se da je utvrđen sljedeći stručni propust – necjelovito izvanbolničko zbrinjavanje pacijenta. Pitanje je što konkretno znači ovakva definicija stručnih propusta troje liječnika, a o čemu u konačnici ovisi i sankcija Časnog suda Komore. S druge strane, na potezu je i DORH koji na temelju inspekcijskog zaključka Ministarstva zdravstva odlučuje o pokretanju istrage, naravno uz uvjet da je taj zaključak upućen DORH-u. U tom zaključku liječnici su pak, podsjetimo, utvrdili da kod Gabrijela nije na vrijeme prepoznata bolest ni težina njezine kliničke slike. Ni u jednom ni u drugom zaključku ovih povjerenstava ne navodi se izrijekom nepružanje medicinske pomoći zbog čega se javnost zgražala s obzirom na to da se navodilo kako je dijete u dva navrata u jednom danu vraćeno s hitne pomoći, odnosno poslano da ode sutradan svojoj pedijatrici.
Tada je dijete, podsjetimo, primila i hitnu alarmirala druga pedijatrica koja je radila u smjeni, dr. Ksenija Kaleb, i pozvan je vojni helikopter za hitan transport u Split. Kako je ta liječnica potom javno izjavljivala, dijete joj je došlo u iznimno teškom stanju i alarmirala je hitnu te tražila prijevoz helikopterom u splitski KBC.
Koje je kazneno djelo?
Budući da je dijete netom ranije poslano s hitne pomoći i, prema javno objavljivanim informacijama, dan ranije vraćeno odande u dva navrata, nije jasno je li tamo uopće primljen i pregledan, a to ne navode ni zaključci nijednog od ova dva povjerenstva. Pravna struka ranije je još navela razliku između liječničke pogreške i nepružanja medicinske pomoći u hitnom stanju koje definira Kazneni zakon. Obje su inspekcije utvrdile stručne propuste, a tek će DORH reći je li riječ i o kakvom točno kaznenom djelu. Od ispitanih deset liječnika kod troje je utvrđen stručni propust, detalj je komorskog nadzora iz kojeg opet nije jasno je li svih deset liječnika imalo i kakav kontakt s djetetom te je li ih većina, odnosno njih sedam u ovom slučaju, postupila u skladu s pravilima struke? Inspekcija Ministarstva zdravstva pak, podsjetimo, najviše je detalja u svojem izvještaju o propustima tijekom pripreme djeteta za transport u splitsku bolnicu.
– Povjerenstvo također zaključuje da su 10. 12. 2018. godine, nakon prepoznavanja kliničkog sindroma i životne ugroženosti bolesnika, učinjeni propusti tijekom inicijalnog zbrinjavanja, volumske resuscitacije, primjene oksigenoterapije kao i pripreme bolesnika za transport i provođenja istog u Klinički bolnički centar Split – dio je pak iz njihova zaključka.
>> Prosvjed građana Metkovića
Po malim ambulantama može raditi onaj tko tamo želi doći ili tko nema drugog izbora. Ne postoji način da se nekoga prisili da ide raditi u seoske ambulante u zabiti. Nije više vrijeme socijalističke izgradnje kada se po dekretu ljudee slalo na radno mjesto. To je činjenica pa bilo to nekome pravo ili krivo.