Nijedan željeznički prijelaz, nijedna pomorska luka u ovome trenutku nisu uređeni za pristupanje schengenskom graničnom prostoru. Manje od polovine zračnih luka ispunjava tražene uvjete, ostale ne. Nešto je bolja situacija s kopnenim graničnim prijelazima, ali ni ona nije idealna. Pa ipak, u Ministarstvu unutarnjih poslova nadaju se i vjeruju da će u proljeće, najkasnije ljeto sljedeće godine Hrvatska biti tehnički spremna za ulazak u schengenski granični prostor i da će svi ovi nedostaci biti uklonjeni na vrijeme.
Što točno ne valja, znat će se vrlo skoro.
Stižu četiri komisije
Naime, u lipnju u Hrvatsku stižu četiri posebne komisije sastavljena od predstavnika država članica Europske unije te po dva člana iz Europske komisije. Svaka je komisija zadužena za posebno poglavlje evaluacije. Tako će jedna komisija vrednovati što je Hrvatska za pristupanje Schengenu učinila u vezi s upravljanjem vanjskim granicama, druga će se baviti povratom i ponovnim prihvatom, treća zajedničkom viznom politikom, a četvrta policijskom suradnjom. U svakoj će komisiji biti desetak članova, a moguće je da će im se priključiti i promatrači iz civilnog sektora. U roku od osam tjedana od provedenog nadzora komisije će sastaviti izvješća u kojima će se navesti da je ili sve odrađeno u skladu s traženim ili da je u skladu, ali su nužna poboljšanja. Treća je opcija da napravljeno nije u skladu sa zahtjevima. No, u takvu konačnu ocjenu malo tko vjeruje.
Iako je Ministarstvo unutarnjih poslova glavno za provedbu ulaska Hrvatske u schengenski granični prostor, nije sve što je trebalo učiniti u njegovoj nadležnosti. Na primjer, za gradnju kopnenih graničnih prijelaza zadužen je Samostalni sektor za građenje graničnih prijelaza Ministarstva financija, pomorske i zračne luke u nadležnosti su Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, baš kao i željeznički prijelazi... Umjesto u infrastrukturu, do sada se uglavnom ulagalo u tehniku.
Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić ne krije da će kašnjenja biti, odnosno odstupanja od rokova na koja se bila obvezala prošla Vlada. Ipak, ne želi kritizirati prethodnike.
– Ni na koga ne usmjeravam nikakvu krivnju. Realni problemi postoje, no mi ćemo u konačnici zadovoljiti i ispuniti sve preuzete obveze. Možemo reći da hrvatska Vlada na tome radi intenzivno. Nikakvih posljedica neće biti – uvjeren je Orepić.
Krešimir Perović, načelnik samostalnog Sektora za schengensku koordinaciju i projekte Europske unije, kaže da je prvo poglavlje evaluacije – a ono se odnosi na zaštitu osobnih podataka – bilo u veljači ove godine i da se očekuju ta četiri najveća poglavlja. U prosincu ove godine slijedi posljednje poglavlje, a to je schengenski informacijski sustav 2. generacije.
– Kad tehnika baš nije optimalna, nedostaci se uklanjaju pojačanim angažmanom policije koje imamo dovoljno – kaže Perović.
Za ispunjavanje standarda u nadzoru i kontroli buduće vanjske granice EU Unija je Hrvatskoj stavila na raspolaganje 120 milijuna iz Schengenskog instrumenta. Ta sredstva moraju biti iskorištena do 23. srpnja ove godine, odnosno tri godine nakon što je bila prva uplata.
Sva neiskorištena ili neopravdano utrošena sredstva moraju se vratiti Europskoj komisiji. Do sada je ugovoreno 92 milijuna eura, za još 12 milijuna eura se pregovara. Perović je uvjeren da će se gotovo sva za Hrvatsku namijenjena sredstva do tog roka uspjeti i potrošiti.
Strateški cilj
“Pristupanje Europskoj uniji i naknadno pristupanje schengenskom području, odnosno ukidanje graničnih kontrola na unutarnjoj granici, strateški je cilj Republike Hrvatske. Samostalni sektor za schengensku koordinaciju i projekte EU – Služba za schengensku koordinaciju – u tom smjeru provodi sve potrebne koordinativne radnje, mjere i analize”, naglašavaju u MUP-u. Obavljaju se pripreme za predstojeći obilazak graničnih prijelaza kako bi se utvrdili eventualni nedostaci i inicirao proces njihova uklanjanja.
U suradnji s Ministarstvom financija i Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture analiziraju se podaci o stanju na stalnim i sezonskim graničnim prijelazima.
“U tijeku su pripreme i koordinacija predstojećih posjeta schengenskih evaluatora i predstavnika Europske komisije. Od nadležnih ustrojstvenih jedinica zatražena je procjena mogućih dodatnih troškova koji će uslijediti za vrijeme obavljanja evaluacija kako bi navedeni troškovi mogli biti iskazani i vidljivi kroz proračunski plan za 2016. godinu. Temeljem očitovanja nadležnih resora iskazana je potreba planiranja okvirnih troškova od Uprave nadležne za financije i proračun”, doznajemo u MUP-u.
>>U Zagrebu tim EU za provjeru može li Hrvatska u Schengen
Možda zato što smo otvorili kukuruzišta a zatvorili legalne prijelaze