"Mi smo svjesni da je obitelj nukleus hrvatskog društva i želimo nizom mjera poboljšati položaj majki i očeva... Brojke govore da je situacija takva da moramo imati odlučne mjere koje bi trebale biti i poticajne i djelotvorne, koje će poticati natalitet kao jedan oblik povećanja stanovnika, a drugi su mjere za povratak naših iseljenika. Pitanje demografske revitalizacije možda je i najvažnija tema u smislu strateškog interesa i opstanka hrvatskoga naroda", poručio je danas premijer Plenković na sjednici Vijeća za demografsku revitalizaciju predstavljajući paket demografskih mjera.
Prezentirane mjere poboljšavaju financijski položaj (samo)zaposlenih roditelja na roditeljskom dopustu, te roditelja djece koji rade skraćeno, roditelja koji su na bolovanju zbog djece, ali i nezaposlenih roditelja. Tako će za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta roditelji zadržati svoju punu plaću do maksimalnih 3002 eura umjesto dosadašnjih maksimalnih 995 eura.
Na snazi od 1. ožujka
Ta i ostale mjere zaživjeti će 1. ožujka 2025. kad stupe na snagu izmjene i dopune Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama i možda će motivirati više očeva da počnu koristiti roditeljski dopust od četiri mjeseca, od kojih su dva neprenosiva na majku. Također, naknada za roditeljski dopust za (samo)zaposlene roditelje od 1. do 3. godine života djeteta za blizance, treće i svako sljedeće dijete raste s 552 € na 803 €. Naknada za roditeljski dopust majki i očeva koji rade pola radnog vremena od 1. do 3. godine djeteta za blizance, treće i svako sljedeće dijete raste s 486 na 600 €.
Roditelji više neće biti financijski kažnjavani kao dosad kada idu na bolovanje zbog bolesti djece, niti žene na bolovanju zbog komplikacija u trudnoći jer i ta naknada raste s 565 na 995 €. Naknada na roditeljskom dopustu za nezaposlene roditelje povećava se s 309 na 503 €. Naknada za roditeljski dopust radi pojačane njege djeteta do 3. godine roditeljima koji rade pola radnog vremena raste sa 552 na 702 €. Naknada roditeljima djeteta s težim smetnjama u razvoju koji imaju pravo na dopust do 8. godine djeteta raste s 552 na 803 €. Raste jednokratna potpora za novorođeno dijete s 309 na 618 €. Iako je premijer govorio da i druge zemlje EU gube stanovništvo te da najveću stopu fertiliteta imaju Bugarska (1,76) i Rumunjska (1,71), potom Francuska, a da je Hrvatska u sredini ljestvice EU sa stopom fertiliteta od 1,47, mi se kao mala zemlja ne možemo uspoređivati s velikim nacijama jer u našem slučaju o demografskom slomu više govori godišnji pad broja rođenih od 2009. do 2023. za gotovo trećinu, s 44,5 tisuća na 32 tisuće, nego stopa fertiliteta. U Francuskoj, koja je i sa lanjskim padom stope fertiliteta na 1,68 i dalje u vrhu EU, odmah je iskazana zabrinutost političara i medija zbog pada stope fertiliteta, te se isticao i negativan učinak stambene krize na mlade, a time i na natalitet. Inače, održiva stopa fertiliteta koja osigurava zamjenu stanovništva je 2,1 djece po ženi u reproduktivnoj dobi, no nju u Europi nema ni Turska. Demograf, prof. dr. sc. Nenad Pokos predstavljene mjere drži pozitivnim iskorakom.
– Predložene mjere koje bi se trebale početi ostvarivati iduće godine uglavnom su socijalnog karaktera, ali su veliki iskorak u odnosu na dosadašnje naknade. Napokon će se delimitirati naknada za korištenje roditeljskog dopusta (nakon 6. mjeseca života djeteta) jer su mnoge žene na neki način "kažnjavane" smanjenjem financijskih prihoda zbog rođenja djeteta. Kako se u Hrvatskoj majkama nakon rođenja djeteta već godinama priznaje šest mjeseci rodiljnog dopusta uz punu plaću, po čemu smo bili među vodećim članicama EU, ova će nas mjera staviti i na sam europski vrh. Jednokratna novčana pomoć za novorođeno dijete povećava se prvi puta nakon 2007. kada je tih 309 eura iznosilo gotovo pola prosječne plaće, dok je danas taj iznos manji od četvrtine prosječne plaće. Na ovaj način ponovno će se ta naknada približiti prosječnoj plaći, ali trebalo bi razmisliti o njezinu rastu sukladno porastu prosječne plaće u državi. Udvostručenje broja dana očinskog dopusta također je velik pomak jer trenutačno imamo minimalno propisanih deset dana, a koje smo uveli posljednji među članicama EU. Na ovaj način, s punom plaćom očeva, također ćemo se naći u vrhu članica EU iako smo još daleko od Estonije koja očevima daje 16 tjedana dopusta uz punu plaću ili od Norveške (koja nije članica EU) gdje očevi imaju 49 tjedana očinskog dopusta – ističe Pokos.
Porastom novčanih izdataka Hrvatska će se, dodaje Pokos, znatno pomaknuti među članicama EU po izdvajanjima za djecu i obitelji po čemu smo 2021. bili ispod prosjeka EU koja je za te potrebe izdvajala prosječno 2,4% ukupnog BDP-a, a Hrvatska tek 2,0% BDP-a. Iduće godine, zaključuje, možemo očekivati korigiranje iznosa dječjih doplataka (sada su između 31 i 62 eura po djetetu) te donošenje mjera u vezi priuštivosti stanovanja mlađih osoba što je postalo jedan od najvećih problema za osnivanje obitelji i dobivanje potomstva.
Obvezujuća Direktiva
Znanstvena istraživanja pokazala su da žene žele imati dvoje djece, no brojni čimbenici od neriješenog stambenog pitanja, nejednakog sudjelovanja muškaraca u brizi za djecu i kuću, te neravnoteže između obiteljskog i poslovnog života utječu na to da žene u prosjeku ne rode dvoje djece u EU. Stoga je 2019. donesena Direktiva o ravnoteži između poslovnog i privatnog života koju su sve članice EU morale prenijeti u nacionalno pravo, a koja omogućava roditeljima da mogu tražiti fleksibilno i skraćeno radno vrijeme minimalno do 8. godine djetetova života, te očinski dopust kao i onaj roditeljski za očeve.
Neke zemlje EU i prije Direktive omogućavale su roditeljima maloljetne djece, ne samo djece do 8 godina, skraćeno radno vrijeme uz porezene povlastice. Hrvatska je debelo ispod prosjeka EU po udjelu roditelja koji rade skraćeno jer prosječna obitelj ne može preživjeti bez dvije plaće. Sada se očinski dopust za jedno rođeno ili posvojeno dijete povećava s 10 dana (propisanih Direktivom) na 20 dana, a za blizance, trojke ili posvojenje više djece s 15 na 30 dana.
>> Ovo je 10 najvećih bolnica u Europi: Njemačka ih ima nekoliko, a broj jedan bi vas mogao iznenaditi. Nalazi se u Srbiji
A koliko mladih zena od 25-30 godina ima placu od 2000-3000 eura. Prosjecna placa u.Zagrebu je 1.500 eura ali vecina ima od.1.000- 1.500. Eura. Zato mislim da bi bilo puno bolje naknadu za svako rodjeno dijete od 309 eura podigli na.1.000 ili 1.500 eura. A ne samo na 618 eura.