Europska komisija u zimskim ekonomskim prognozama za sve države članice, objavljenima danas u Bruxellesu, prognozira da je pad BDP-a u Hrvatskoj 2020. bio 8,9 posto, a da će rast u ovoj godini biti 5,3 posto. To je nešto manji pad i manji ovogodišnji rast nego što je bilo prognozirano Hrvatskoj u ranijoj, jesenskoj Komisijinoj prognozi, kada se očekivao pad u 2020. za 9,6 posto i rast u ovoj godini za 5,7 posto. Komisija predviđa da će hrvatski BDP u 2022. rasti po stopi od 4,6 posto.
I ova prognoza svrstava Hrvatsku među ekonomski najteže pogođene zemlje u EU u vrijeme globalne pandemije: veći pad u 2020. imale su samo Španjolska (-11 posto), Grčka (-10 posto), a približno isti kao mi imale su Malta (-9 posto) i Italija (-8,8 posto), nakon koje slijedi Francuska (-8,3). U prosjeku čitava EU je na -6,3 posto u 2020., a čitava eurozona na -6,8 posto. Jedino Irskoj BDP nije padao, već rastao (za 3 posto) u prošloj godini. Njemački BDP pao je za 5 posto, austrijski za 7,4 posto…
Za blago poboljšanje projekcije pada hrvatskog BDP-a u 2020. zaslužan je “treći kvartal, koji je bio bolji od očekivanog”, piše u izvješću Komisije, ali četvrti kvartal hrvatskoj je ekonomiji ponovo donio veći minus jer su pred kraj godine opet uvedene mjere suzbijanja pandemije, dodaje se.
Za stopu rasta od 5,3 posto u ovoj godini bit će zaslužne i investicije koje će se povećavati i na valu obnove nakon potresa u Zagrebu i na Baniji (usput budi rečeno, taj izraz koristi se u Komisiji, ma što potpredsjednica Komisije Dubravka Šuica mislila ili rekla o tome na zatvorenim sastancima stranačkih tijela svoje stranke HDZ). Stručnjaci Komisije potvrđuju da je već sada vidljiva “snažna dinamika u građevinskom sektoru”. Očekuju i rast privatne potrošnje. A naglašavaju i da je ova ekonomska prognoza rađena bez uzimanja u obzir projekata koji će se financirati iz Fonda za obnovu i otpornost, novog financiranja iz EU skrojenog upravo za oporavak od koronakrize, od kojeg Hrvatska očekuje veliku alokaciju. Kad se budu vidjeli učinci tog novog financiranja na hrvatsku ekonomiju, moguće je da ova ekonomska prognoza doživi korekcije nabolje.
Hrvatska je među državama članicama EU koje je najviše pogodila recesija u 2020. zbog velikog udjela turizma u BDP-u, no hrvatski turizam u prvoj ljetnoj sezoni od izbijanja globalne pandemije zapravo je zabilježio najmanji pad noćenja kad se gledaju samo strani turisti (najmanji u usporedbi s drugim mediteranskim zemljama u EU). Taj je pad u Hrvatskoj bio 58 posto, a u Italiji 70, Grčkoj 77, Španjolskoj 79, Portugalu i Malti po 74… Kad se gledaju ukupna noćenja, očito je da su u velikim zemljama, poput Italije, domaći gosti korigirali nabolje taj postotak pada: Italija ima pad ukupnog broja noćenja (i domaćih i stranih gostiju) za 54 posto, Hrvatska za 55 posto, svi ostali na mediteranskim obalama EU iznad 60 posto, a Grčka čak 73 posto zbog velikog udjela zrakoplovnog turizma.
Još jedna vijest iz današnje ekonomske prognoze Europske komisije koja hrvatski turistički sektor treba držati na oprezu: oporavak u sektorima putovanja i turizma “vjerojatno će trajati nekoliko godina”.
Video: Pogledajte kako se pripremala spektakularna izložba "Hrvatska svijetu"
kakav turizam...samo lopata...