01.05.2014. u 18:00

U jednom bih se, ipak, složio s histeričnim osporavateljima 
novog rektora, čak 
i farmaceutima 
kojima je “pobit govna i gotova stvar” draže nego liječiti: Oprezno 
s “biblijskim vrijednostima” 
u društvu i povijesti, bilo da ih osporavate ili zagovarate

O pozivu novog rektora Sveučilišta u Zagrebu na povratak “biblijskim vrijednostima” očitovahu se mnogi, pretežito bojovno, čak i neki farmaceuti. Očito, kada su teološke teme u pitanju, svi smo stručnjaci, u tome nitko nije uljez, čak ni farmaceuti. Valjda onda nije ni moja malenkost ako tvrdi: Da, novi rektor je na dobrom putu, iako se čini da se u toj provali bizarnog sekularizma uplašio samoga sebe pa se, sasvim nepotrebno, išao vaditi, čak i pred farmaceutima. Postoje ljudi, gorostasi zapadne kulture i misli, od nedavno preminulog Le Goffa do Tocquevillea i MacIntyrea..., koji bi, jednostavno govoreći da cio svijet razumije, rekli jednu banalnu tezu: Bez Biblije i “biblijskih vrijednosti” ne možemo razumjeti najveća dostignuća Zapada, od sveučilišta, znanosti, sve do liberalizma, sekularnosti, ljudskih prava. Upravo je izišla knjiga pod naslovom “Inventing the Individual” autora Larryja Siedentopa, oksfordskog znanstvenika (postat će “kontroverzan”). U središtu Siedentopove knjige stoji da je kršćanstvo, srednji vijek, iznjedrilo liberalizam, a ne iluminizam. Zato dovodi u pitanje “laicistički stereotip” o diskontinuitetu između srednjovjekovlja i moderniteta u moralnom i intelektualnom smislu. Tako je antičko društvo nejednakost smatralo naravnom činjenicom, a onda se unutar židovstva rađa jedna sekta, kršćanstvo, koja uvodi novost koja je odredila cjelokupnu (političku) povijest Zapada. Ta “moralna revolucija”, u “režiji” sv. Pavla s njegovim univerzalizmom i jednakosti svih pred Bogom, kaže da nejednakost nije tek naravni determinizam: “Individuum je tako postupno zamijenio pleme, kastu ili obitelj kao temelj društvene organizacije. Papinstvo je potom podupiralo stvaranje pravnog sustava polazeći od moralne jednakosti”, smatra Siedentop. Vrijednosti Francuske revolucije, te barbarske klaonice koja kreće spaljivati samostane, “jednakost, bratstvo, sloboda”, neshvatljivi su bez “biblijskih vrijednosti”, a još manje Američka revolucija, koja izravno izvire iz “biblijskih vrijednosti”. Kršćanstvo je preobrazilo Zapad zahvaljujući sasvim novom shvaćanju ljudske osobe, pri čemu su kanonisti stvarajući teoriju naravnoga prava bili preteče moderne liberalne teorije, smatra Siedentop. Dodajući kako je “sekularnost najveći poklon koji je kršćanstvo dalo svijetu” polazeći od “biblijskih vrijednosti” (Bogu božje, caru carevo), te srednjovjekovnih grgurovskih reformi usmjerenih protiv miješanja crkvene i svjetovne moći, proces započet još s Augustinom u “mračnom srednjem vijeku”. Nakon Le Goffovih studija, ove stvari glupo je uopće spominjati, čak i farmaceutima, ali eto... Studirati bilo što danas, slušati Bacha, prošetati bilo kojim europskim gradom ili selom, dotaknuti se bilo kojeg segmenta Zapada, a izbaciti “biblijske vrijednosti”, znači gledati u vreću punu ničega ili, u boljoj verziji, u mačka u vreći koji mijauče uplašen mrakom.

“Biblijske vrijednosti”, jungovski govoreći, progovaraju kroz nas čak i kada ih negiramo, pa se ponašamo po dobrom farmaceutskom običaju, najprije prodamo bolest (Bibliju) da bismo prodali lijek, pri čemu je zdravlje, kao u farmaceutskoj industriji, tek jedan moment u kruženju kapitala. Biblijske vrijednosti zapravo su toliko fascinantne da se i u samoj Bibliji na njih u svom djelovanju poziva i Sotona kako bi, kušajući Joba ili Isusa, naveo na svoje. One su toliko fascinantne da ih se krade, prevodi u sekularne kategorije, kao što je to i marksizam, koji je povijest shvaćenu kao povijest spasenja (povijest kao kolektivni singular je biblijski “izum”!) pretočio u antikristovsku rabotu povijesti kao sekularnog procesa emancipacije uz pomoć “revolucionarnog terora”, čitaj klanja, neviđenog ni u “mračnom srednjem vijeku”. Antikrist pak nikada ne nastupa kao zlotvor, čak se ni on ne odriče “biblijskih vrijednosti”, a nije farmaceut. Antikrist je, od Solovjova do Dostojevskog, interpretiran kao dobrotvor, prosvjetitelj, humanist, osloboditelj koji vas porobljava nanošenjem dobrote i “znanja”.

U jednom bih se, ipak, složio s histeričnim osporavateljima novog rektora, čak i farmaceutima kojima je “pobit govna i gotova stvar” draže nego liječiti: Oprezno s “biblijskim vrijednostima” u društvu i povijesti, bilo da ih osporavate ili zagovarate.  

>> Damir Boras: Biblijske vrijednosti su zanemarene, moramo im se vratiti

Komentara 15

MI
Mirnadob
20:38 01.05.2014.

Necastivi je dao svoju moc ljudskim vladarima,zato kaze apostol Ivan,1)Ivanova 5:19 da cijeli svijet lezi u vlasti zloga,jer to sto se danas dogadja u svijeto,covijek sa malo zdravog razuma nebi mogao cinit,bez nevidljive duhovne sile. Sad vjernici udarajte minuse,umjesto dao da citate Bibliju.

DU
Deleted user
10:37 02.05.2014.

Sotona citira bibliju kad mu to ide u korist,,,,,, to smo vidjeli od slučajnog .

HR
hrvatska91
10:32 02.05.2014.

Naslov ovog članka totalno je irelevantan...Antikrist nikako i nikad ne djeluje na temelju biblijskih vrijednosti. On može izvlačiti djelove tekstova iz Biblije kao pokrića za svoja nedjela i zla, citirati ih, bacati ljagu na Boga i vjernike i mamiti ih u svoju zamku izvlačeći iz konteksta i tumačeći kako eto "Bog ipak nije tako dobar, dapače..." antikrist je vrlo vrlo inteligentno stvorenje, čija inteligencija daleko nadmašuje onu ljudsku, zato je svako pogađanje, mudrovanje i pametovanje s njime osuđeno već unaprijed na propast. Međutim, mi vjernici kršćani imamo zato Isusa Krista, koji je Put, Istina i Život...i po njemu i njegovom životu, trpljenju i slavnom uskrsnuću pobjeđujemo zlo. Drugim riječima, kako bi rekao "Doktor Crkve" sv. Ivan od Križa: ovako slabi i podložni grijehu, ne možemo se uzdati svoj razum, pamćenje i volju..već se utječemo našem Gospodinu i njegovom Svjetlu vjere, nade i ljubavi, kako bi izbjegli zamkama antikrista-sotone, koji djeluje preko "svijeta i tijela", i kao zloduh-on sam.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije