- Nikad u životu nismo vidjeli toliko smeća! - rekao nam je zgroženi Nikola Beusan, iskusni morski vuk, vršitelj dužnosti lučkog kapetana u Dubrovniku, nakon što je s kolegama obišao akvatorij Pelješca, Mljeta, Lastova, Korčule, zatrpanog bocama, medicinskim i svakojakim drugim otpadom koje su donijeli more i južina.
Ipak, kaže nam, čišćenje uvala i podmorja koje je i danas ometala kiša napreduje dobro.
- Grmi, sijeva, pada, a u moru je samo 6-7 stupnjeva Celzijevih pa ronioci smiju ostati samo po dva sata pod morem. Ali, rade junački! - opisuje kapetan Beusan uvjete u kojima se roni.
Unatoč svemu, ronioci su do 15 sati napunili stotinu vreća plastičnim bocama i ostalim smećem koje su izronili.
Najteže je stradao Pelješac, međutim, neka su mjesta (Trstenik, Prapatno) već očišćena. Stanje u Nacionalnom parku Mljet je dobro zahvaljujući brani koja je zadržala smeće.
U čišćenju sudjeluju Lučka kapetanija Dubrovnik, Pomorski servis Ploče, nekoliko ronilačkih klubova, sva komunalna poduzeća gradova i općina čije su vale i plaže zatrpane smećem, Cianov brod.
Smeće dolazi i ljeti
Iako Državna uprava za zaštitu i spašavanje od početka upozorava stanovništvo da sami ne diraju smeće, a osobito ne lešine uginulih životinja, mnogi su mještani sami zasukali rukave i očistili svoje plaže.
- Nije mi ovo prvi put da vidim ovakve plastične boce i medicinski otpad koje donosi more. Stalno nam to južina donosi, i zimi i ljeti. Takve stvari i ljeti kupimo s plaža i kada nam se na njima turisti kupaju. Ali, nikada nije bilo toliko. Mi smo svoje smeće očistili, ali problem nam može riješiti samo Vlada jer je jasno odakle je smeće došlo - ispričao nam je jedan stanovnik Pelješca. Ambalaža na bocama i medicinskom materijalu na albanskom jeziku, kaže on, sve govori.
Što se tiče posljedica ekocida koji je zahvatio naš južni Jadran, u splitskom Institutu za oceanografiju i ribarstvo kažu kako je teško dati točnu ocjenu bez egzaktnih podataka koliko se i kakvog otpada našlo u moru i na obali.
Ipak, kako je uglavnom riječ o teško razgradivim tvarima, utjecaj je uglavnom mehanički. Ribe i glavonošci tako su u opasnosti da se zapletu ili uguše, a kako su količine iznimno velike, fotosinteza na morskom dnu prekrivenom smećem poprilično je otežana.
Dupin je bio bolestan
No, kada se smeće ukloni, sve bi trebalo biti u redu.
Lešina uginulog dupina, koju je more izbacilo zajedno s otpadom, poslana je na analizu na Veterinarski fakultet u Zagrebu. Izgleda kako je životinja uginula zbog starosti i bolesti.
- Pun je parazita, što znači da je bio boležljiv. Vjerujem da je zbog bolesti bio lošiji lovac, krao je ribu iz mreže i zapleo se - smatra dr. Hrvoje Gomerčić. Čišćenje će prema procjenama potrajati još nekoliko dana, a onda će se zbrojiti šteta.
Pun je parazita što znači da je bio boležljiv.-------------Da nije spomenut dupin mislio bi da se radi o jednoj drzavi.