Sredinom godine imali smo 80 tisuća zaposlenih u dobi od 60 do 65 godina, oko 15 tisuća zaposlenih starijih od 65 godina te oko 14 tisuća umirovljenika koji su radili do četiri sata. Udio starijih od 60 godina u populaciji zaposlenih nešto je niži od 7 posto, ali bi se, po svemu sudeći, sljedećih godina trebao znatnije povećavati. Do daljnjega će se pravo za odlazak u punu starosnu mirovinu (bez penalizacije) stjecati s navršenih 65 godina života, ali tko god želi, moći će raditi još tri godine, dok ne navrši 68. godina. Taj prijelaz sa 65 prema 68 bit će moguć odmah od 2020., a ne od 2033. ili 2038. godine, kako je prije zamišljeno. Takav rasplet, proizašao iz uspjeha sindikalne inicijative “67 je previše”, najmanje je drag poslodavcima koji smatraju da je država svoj problem sa sindikatima riješila tako što je na njih prebacila obvezu da otvore vrata svojih tvornica i ureda starijima od 65.
Poslodavcima bi to potencijalno stvorilo dvostruki financijski udar. Ne budu li im trebali vitalni starci, uz otpremnine će im za vratom visjeti i plaćanje naknade za slučaj bolovanja. Očekivano, starijih od 65 godina najviše je u stručnim i znanstvenim djelatnostima, i to 2228, pretpostavlja se profesora na fakultetima i institutima. Sveučiličišni lobiji novo će rješenje dočekati objeručke, ali što će ono donijeti mladim znanstvenicima koji se sporo probijaju kroz znanstvena zvanja trebao bi reći i njihov sindikat.
Druga djelatnost po zastupljenosti rada nakon 65 godina nije vezana uz javni sektor već uz poslovni sektor, a to je trgovina, gdje trenutačno u punom radnom vremenu rade 2084 starija od 65 godina. Treća po zastupljenosti je prerađivačka industrija s 1586 starijih od 65, zatim slijedi zdravstvo s 1332 zaposlena liječnika ili medicinske sestre, građevina s 1117, prijevoz i skladištenje s 1195, javna uprava 872 i obrazovanje s 856 starijih od 65 godina. U dobi od 60 do 65 najviše je zaposlenih u prerađivačkoj industriji (9598), obrazovanju (8764), javnoj upravi (8708), zdravstvu i socijalnoj skrbi (7530 radnika). Za svaki mjesec rada nakon 65. godine radnici stječu pravo na povećanje mirovine za 0,34 posto, odnosno 4,08 posto po godini.
– Iznenađeni smo jer takav zakonski prijedlog znači da poslodavci više ne mogu pregovarati s radnikom želi li on nakon 65. godine ostati raditi ili ne – prokomentirao je direktor HUP-a Davor Majetić.
Može se očekivati da će novonastalu situaciju poslodavci iskoristiti da iskamče skraćenje roka do kojega su dužni isplaćivati naknadu za bolovanje. HUP godinama traži od Vlade da rok u kojemu trošak bolovanja snosi tvrtka smanji s postojeća 42 na 15 dana, te da se uvede sedam dana neplaćenog bolovanja za kraće jednodnevne izostanke s posla. Ti se kraći izostanci ne bi morali pravdati liječničkim potvrdama.
VIDEO Konferencija sindikata u vezi inicijative "67 je previše"
