Rodna ravnopravnost osnažuje konkurentnost kompanija, što u konačnici rezultira boljim idejama i rezultatima. Za nas je davanje jednakih mogućnosti svim zaposlenicima, bez obzira na njihov spol ili neki drugi aspekt različitosti, prilika da na najbolji način iskoristimo sve potencijale i talente naših zaposlenika. Na globalnoj razini postigli smo cilj od oko 40% žena na rukovodećim pozicijama, dok se u Hrvatskoj možemo pohvaliti da dulji niz godina imamo podjednak broj muškaraca i žena na svim, pa tako i na upravljačkim pozicijama, kazala je Anita Letica, predsjednica Uprave Philipa Morrisa Zagreb, u povodu konferencije Hrvatska kakvu trebamo koju je jučer na temu "izazovnih vremena i ženske snage" u Koprivnici održao Večernji list u suradnji s Podravkom.
Letica kaže kako su svoju predanost punoj ravnopravnosti i uključivosti u Philipu Morrisu potvrdili i dobivanjem međunarodnog certifikata o jednakosti plaća na radnom mjestu. Razgovaramo i o drugim temama u duhanskoj branši, novim bezdimnim proizvodima i njihovoj regulativi na tržištu, ulaganjima, poslovnim rezultatima, očekivanjima...
Inflacija, sve izraženije posljedice klimatskih promjena, otežani lanci nabave, skuplja sirovina, sve veće trošarine... samo su neki od problema s kojima se zadnjih godina susreću brojne industrije. Kako je to u duhanskoj branši?
Duhanska industrija prolazi kroz transformaciju koja je uvjetovana društvenim i gospodarskim promjenama, posebno u postpandemijskom okruženju kada je naglasak stavljen na održivost i otpornost. Transformacija Philip Morris Internationala, međutim, započela je još 2008. kada smo hrabro odlučili napraviti sveobuhvatnu reevaluaciju poslovnog modela, s fokusom na zamjenu portfelja tradicionalnih cigareta znanstveno potkrijepljenim, manje štetnim bezdimnim proizvodima. Ubrzano radimo na ovoj tranziciji i cilj nam je postati većinski tvrtka bez dima do 2025. godine.
VEZANI ČLANCI:
Jesu li države u kojima posluje Philip Morris spremne za takve nove zaokrete?
Postoje zemlje koje su priznale potencijal bezdimnih proizvoda u pomaganju odraslim pušačima da prestanu pušiti cigarete. Neke zemlje, poput Ujedinjenog Kraljevstva, Švedske, Češke, Grčke i Novog Zelanda uspostavile su regulatorne okvire za podršku smanjenju štete po zdravlje kroz alternativne duhanske i nikotinske proizvode, kao znanstveno dokazano manje štetne u odnosu na cigarete. Ono što u PMI-u uvijek naglašavamo jest da uz odgovarajuću regulativu i potporu društva, prodaja i konzumacija cigareta može prestati i brže no što mislimo, na dobrobit javnog zdravstva, a time i cijelog društva.
Koliko ulažete u nove tehnologije i inovacije alternativnih proizvoda?
Potpuno smo posvećeni svojoj viziji kreiranja budućnosti bez dima – gotovo sve svoje resurse ulažemo u inovacije. U PMI-u smo gotovo dva desetljeća radili na razvoju, procjeni i, u novije vrijeme, komercijalizaciji manje štetnih alternativnih proizvoda. U 2022. godini 99% istraživanja i razvoja bilo je posvećeno bezdimnim proizvodima. Od 2008. uložili smo više od 10,5 milijardi USD u unapređenje svojih proizvoda bez dima. PMI javno objavljuje sva svoja istraživanja, kao i metode koje koristimo u istraživanjima, te se naša znanost u svakom trenutku može provjeriti od strane nezavisnih institucija i znanstvenika. Vjerujemo da potrošači, a i regulatori, trebaju imati točne, znanstveno utemeljene informacije kako bi mogli donositi informirane odluke.
Koliko sada prihoda u ukupnom prometu PMI-a čine bezdimni proizvodi, odnosno proizvodi nove generacije, kako ih još nazivaju?
Udio bezdimnih proizvoda u drugom kvartalu 2023. godine iznosio je oko 35,4% ukupnih neto prihoda PMI-a. Prema zadnjim podacima, naši su bezdimni proizvodi dostupni za prodaju na 80 tržišta, a procjenjujemo da je otprilike 19,4 milijuna pušača diljem svijeta već prešlo na IQOS i prestalo pušiti. Rekla bih da i Hrvatska u određenoj mjeri slijedi ove smjerove. Naime, današnji potrošači žele imati pravo na informaciju. Nažalost, u Hrvatskoj je mogućnost dostupnosti informacija o novim manje štetnim proizvodima krajnje limitirana ignoriranjem realnosti i stajalištima koja idu u smjeru 'zabraniti radije nego razumjeti (na temelju relevantnih činjenica i znanosti)' i racionalno regulirati.
Kakvo je regulatorno i porezno opterećenje u Hrvatskoj po pitanju klasičnih cigareta i novih proizvoda te što očekujete nakon nedavno provedene javne rasprave o izmjenama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda?
Regulatorni okvir i porezna politika mogu značajno potaknuti društveni napredak poticanjem inovacija i ulaganja u bezdimne proizvode dopunjujući tradicionalne mjere prevencije i regulacije duhanskih i nikotinskih proizvoda mjerama poticanja razvoja znanstveno dokazanih manje štetnih alternativa. Regulatornom i poreznom diferencijacijom može se utjecati na prihvaćanje bezdimnih proizvoda među pušačima koji ne prestaju pušiti. Trenutačno su u Hrvatskoj novi proizvodi, koji predstavljaju manje štetnu alternativu, regulatorno izjednačeni s cigaretama. Trpanjem svega u isti koš Hrvatska propušta priliku i za gotovo milijun pušača diljem zemlje i za unapređenje javnog zdravstva u cjelini. Predmetni zakonski prijedlog upravo predstavlja izvrsnu priliku za adekvatnu regulaciju i prilagodbu novim kretanjima na tržištu duhanskih i nikotinskih proizvoda. Naime, novi proizvodi zovu se s razlogom novi jer su ili nastali i komercijalizirani relativno nedavno ili su u fazi razvoja ili će tek nastati. Ignorirati činjenicu da oni postoje jednostavno je pogrešno. Stoga, potrebno je kreirati zakonski okvir prema takvim proizvodima i to ne samo na pojedinačnoj razini, kako koji bude nastajao, već i na načelnoj razini razlike tih proizvoda u odnosu na tradicionalne i njihova potencijala u zdravstvenom smislu.
VEZANI ČLANCI:
Bez obzira na sva nastojanja i zabrane, prema nekim istraživanjima broj pušača u Hrvatskoj se ne smanjuje, nego raste.
Najbolje što pušači mogu učiniti jest potpuno prestati pušiti, no stvarnost je da mnogi to ne čine. S više od 1 milijarde pušača na svijetu danas i predviđanjem SZO-a da će ih 2025. i dalje biti toliko, potrebno je pružiti pragmatičan i razuman pristup za odvraćanje od cigareta. To pokazuje i primjer Švedske, koja ima najmanju stopu pušača u EU – ispod 5%, upravo zahvaljujući tome što su široko prihvaćeni alternativni duhanski i nikotinski proizvodi kao zamjena za cigarete. U isto vrijeme, u Hrvatskoj je gotovo svaka treća odrasla osoba pušač i taj je broj desetljećima manje-više konstantan, što nam jasno govori da dosadašnji pristup ne daje rezultate te se treba unaprijediti. Bezdimni duhanski proizvodi, koji eliminiraju izgaranje koje je glavni izvor štetnih spojeva u cigaretama povezanih s bolestima, imaju potencijal smanjiti štetu uzrokovanu pušenjem. Poticanjem pušača da prijeđu na ove znanstveno potkrijepljene manje štetne nove proizvode, imamo povijesnu priliku iskorijeniti cigarete.
Mislite li da bi bolje informiranje pušača te prelazak na manje štetne, alternativne proizvode, promijenilo tu sliku?
Najveći izazov pred nama leži u pružanju informacija i relevantnih činjenica. Ako punoljetni pušači ne budu imali pristup točnim informacijama, nastavit će pušiti proizvod koji im je poznat, tj. cigarete, koje su ujedno i najštetniji izbor jer se izgaranjem duhana oslobađa najveći broj štetnih i potencijalno štetnih tvari. Stoga je jasno zašto netočne informacije predstavljaju prepreku i zašto regulatorno izjednačavanje svih proizvoda, neovisno o njihovu riziku, u biti predstavlja zadržavanje statusa quo u kojem pušači biraju već poznati elementarni proizvod, što je cigareta, umjesto elektroničkog uređaja koji im čini manje štete.
Znaci... ne budu stvarali proizvode "s dimom"... nego ce trenutni proizvod "rafinirati"... izvlacit ce nikotin. I onda plasirati ovisnicima. Po cemu se to razlikuje od "rafiniranja" opijuma u morfij, a onda morfija u heroin?