U petak su do zaključenja izdanja na relaciji Ina – HEP trajale konzultacije o konačnoj cijeni po kojoj je Ina spremna prodati plin Hrvatskoj elektroprivredi. Iako je HEP-ov natječaj za nabavu plina bio otvoren do kraja petka, prema informacijama Večernjeg lista, od njega su odustali konkurenti pa je Ina ostala jedini potencijalni dobavljač plina za kućanstva.
HEP pokušava dogovoriti što bolje uvjete, odnosno minimizirati štetu za svoje poslovanje. Podsjetimo, Vlada je donijela odluku o maksimalnoj veleprodajnoj cijeni plina i odredila da HEP mora opskrbljivačima prodavati plin po 18,09 lipa po kilovatsatu kako bi se cijena za potrošače zadržala na razinama iz 2016. To je ispodtržišna cijena plina jer je tržišna ovih dana oko 20 do 22 lipe po kilovatsatu ako se uključi i cijena transporta.
Prema informacijama Večernjeg lista, HEP je tražio od Ine da mu proda plin po cijeni od 17,8 eura po megavatsatu, što bi, prema postojećem tečaju, bila cijena oko 13,7 lipa po kilovatsatu.
S druge strane, Ina je popustila i spustila cijenu ispod tržišne te pristala na maksimalni ustupak u cijeni od oko 21 euro po megavatsatu, što je oko 16,5 lipa po kilovatsatu. Uz tu cijenu HEP ne stvara direktne gubitke, ali mu neće ostati prostora za zaradu na plinu i vjerojatno će imati gubitke iz redovnog poslovanja. Ipak, ne bi bio prisiljen prodavati plin po cijeni nižoj od one za koju ga nabavlja.
Ina je, izgleda, na kraju ipak popustila i izašla u susret HEP-u koji je u sapunici oko određivanja cijene plina dobro prošao. Proizvodna cijena plina Ine je oko 6 lipa, ali eksploatacijska polja već su stara i treba im prihod koji garantira i zaradu, a treba napomenuti i da svaka Uprava mora vlasniku objasniti zašto je prodala plin ispod cijene koju je mogla postići na tržištu, naročito u kontekstu liberaliziranog tržišta kada više ne postoji obveza da se plin prodaje na domaćem tržištu.
HEP je lani, dok je tržište plina bilo regulirano, prodavao plin opskrbljivačima po 17,34 lipe po kilovatsatu, a nabavljao ga od Ine po 13,94 lipe po kilovatsatu. Sada mu se osjetno sužava prostor marže i to će se odraziti na poslovanje dijela HEP-a koji se bavi plinskim biznisom, ali i cijele grupe. Međutim, gubici će biti znatno manji od onih koji su se najavljivali s obzirom na tržišnu cijenu plina.
Ova drama oko cijene plina djelomično je i posljedica liberalizacije koju nisu provele velike europske zemlje poput Španjolske, Francuske, Portugala i Grčke, ali ni nove članice EU poput Rumunjske, Bugarske, Poljske, Mađarske i baltičkih zemalja. Plin je najjeftiniji u Rumunjskoj, a najskuplji u Švedskoj, čak 94 lipe po kilovatsatu. Prosječna cijena plina u EU lani je iznosila oko 50 lipa po kilovatsatu.
>> Tko će na sud ako kupi plin po cijeni koja vodi u gubitak
>> Za sunce, vjetar, biomasu... do 2020. od države 6,2 milijardi
Više od 50 % plina je hrvatskog porijekla, a INA - MOL plaća minuimalnu naknadu za koncesiju. Zato treba udvostručiti naknadu za plin iz našeg podneblja