U Hrvatsku se prošle godine iz inozemstva doselilo 13.985 osoba, u inozemstvo je iselilo njih 36.436 odnosno 22.451 osoba više, a najviše se iseljavaju mladi, podaci su Državnog zavoda za statistiku o vanjskoj i unutarnjoj migraciji stanovništva, objavljeni u petak.
Iz inozemstva se doselilo 55,3 posto hrvatskih državljana i 44,7 posto stranaca, a odselilo se 95,6 posto hrvatskih državljana i 4,4 posto stranaca.
Najviše je doseljenih iz Bosne i Hercegovine (31,1 posto), a najviše je odseljenih iz Hrvatske otišlo u Njemačku (56,1 posto).
Doseljeni najčešće dolaze u Grad Zagreb (23,8 posto) i Splitsko-dalmatinsku županija (14, posto), a i najviše odseljenih je iz Zagreba (13,4 posto) te slijede Osječko-baranjska županija s 10 posto i Zagrebačka županija s 8 posto.
S obzirom na spolnu strukturu, u ukupnom broju doseljenih veći je udio muškaraca (60 posto), kao i kod odseljenih u inozemstvo (54,1 posto.
Najveći broj odseljenih u inozemstvo bio je u dobi od 20 do 39 godina (46,7 posto).
Mjesto stanovanja unutar Hrvatske prošle godine promijenile su 74.752 osobe, najviše se preseljavaju mladi u dobi od 20 do 39 godina (48 posto), a udio žena u ukupnom broju preseljenih bio je 54,7 posto.
Najviše osoba (42,2 posto) selilo se između županija, između gradova/općina iste županije selilo se 37,9 posto, a između naselja istoga grada/općine 19,9 posto osoba.
Najveće migracije stanovništva između gradova/općina iste županije bile su u Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji, a najveću međužupanijsku migraciju stanovništva imali su Grad Zagreb i Zagrebačka županija.
Najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva, što je razlika između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva i ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo, imao je Grad Zagreb (2.706 osobe), a najveći negativan saldo ukupne migracije imale su Osječko-baranjska (minus 3.952 osobe) i Vukovarsko-srijemska županija (minus 3.526 osoba).
Država sa preko 50% zaposlenih u državnom i javnom sektoru, država s izrazitom antipoduzetničkom klimom, država s porezima među najvišima u EU, s ovakvom birokracijom i bez reformi javnog sektora nema nikakvu budućnost. Nije čudo što struka i mladi odlaze... I onda jučer Ribić opet divlja na Otvorenom, opet gledamo kako se sindikati državnih službi s vladom dogovaraju koliko će si povisiti plaće. Naravno da onda sve što dobijemo od politike jest gdje kako, kome i koliko novaca uzeti, nove poreze, nova zaduženja... I to je to, nema puno mudrosti.Država je preskupa, sve je manje ljudi koji zarađuju, a sve više onih koji troše. Vani bar postoji šansa za neku budućnost, ovdje pitanje... Šteta što je i Plenković odustao od reformi, sada nam ostaje samo gledati da li će uspjeti napraviti više štete od Milanovića ili ne...