Najčešći uzroci nasilja među školarcima su: ljubomora (17%), želja da se ispadne “faca” ili “frajer” (16%), zato što je netko drugačiji i zato što netko nekoga živcira (8%), imovinsko stanje te to što se nasiljem liječe frustracije (7%) – dio je to rezultata istraživanja o vršnjačkom nasilju koje je lani proveo Centar za mirovne studije u 18 osnovnih i srednjih škola u Zagrebu, Slavoniji i Lici, a u anketi je sudjelovalo 700 učenika 8. razreda osnovnih i 2. razreda srednjih škola.
Dečki tuku, cure ogovaraju
Čak 79% učenika bili su i počinitelji i žrtve nasilja, a istraživanje je pokazalo i to da su verbalni oblici nasilja češći od fizičkog nasilja pa je tako 76% učenika ogovaralo i bilo ogovarano, 65% anketiranih je nekog drugog nazvalo pogrdnim imenom, a toliko njih pogrdne je riječi čulo i o sebi, 50% učenika bilo je gurnuto, dok ih je 40% gurnulo nekog drugog, 42% školaraca bilo je udareno, a 37% njih udarilo je nekog drugog, 25% učenika doživjelo je prijetnju, a 20% njih prijetilo je nekom drugom. Uvidjelo se da se dječaci češće služe fizičkim nasiljem i prijetnjama, dok su djevojčice sklonije ogovaranju, odnosno psihičkom i emocionalnom nasilju. Ispostavilo se da je upravo ogovaranje najčešći oblik među verbalnim oblicima nasilja, a zatim slijede: vrijeđanje, izrugivanje, podcjenjivanje i socijalno isključivanje. A žrtve fizičkog nasilja češće su učenici osnovnih škola, i to dječaci i mlađa djeca te djeca s kroničnim bolestima i kognitivnim deficitima.
Podaci – zvono za uzbunu
Usto što su u velikim postocima učenici bili izloženi i nasilju putem interneta i mobitela (primanje uznemirujućih i neugodnih poruka), dodatno zabrinjavajućim pokazala su se i ona dva podatka koja su pokazala da samo 9% učenika voli biti u školi, a njih 51% ne zna što bi moglo poboljšati odnose među njima. Da su rezultati ovog istraživanja zabrinjavajući, jučer je na konferenciji “Nasilje ostavlja tragove” rekao Darko Tot iz Ministarstva obrazovanja, dok je šef Ureda za udruge Igor Vidačak rekao da na uzbunu zvoni to što 51% učenika ne zna kako spriječiti nasilje. Marko Boko iz Mreže mladih pomoć vidi u uvođenju građanskog odgoja u škole, a pravobraniteljica Ivana Milas Klarić prostor za djelovanje odraslih vidi u tome što je 90% djece koja su satima na društvenim mrežama priznalo da bi to vrijeme radije provodili vani, u druženju s drugima.
>> Kazna je manja ako žena ne vrišti, a ona to ne čini zbog djece
U šibenskim školama,posebno srednjim,verbalno i fizičko zlostavljanje češće je među djevojkama..zlobnije su i na perfidan način provode bullying nad žrtvama,a na nasilje ne reagiraju djelatnici škola..to nije njihov posa.Kad roditelji to pokušavaju riješiti kažu im neka presele dite u drugu školu,da oni ništa ne mogu. Evo i primjer:..Jedna učenica baca stvari druge učenice u zid,napada je verbalno,vrijeđa i priti da će je ubit.Nasilnica je u rodu sa razrednikom i štite je djelatnici škole koji stanu u obranu nasilja uz opravdanje da je ta mala malo divlja ali neće ništa loše napraviti.I prebace krivicu na žrtvu koju nakon svega profesori na sitno provociraju iako nije ništa skrivila,a bila je napadnuta. Kod nas je društvo potpuno iskrivljeno,a biće sve gore ako se to ne ispravi.