Početkom tjedna tržište je bilo pod pritiskom zbog propasti dvije američke banke - Silicon Valley (SVB) i Signature – da bi u utorak strahovanja od širenja krize u bankarskom sustavu ponešto popustila nakon što su vlasti SAD-a i niza drugih zemalja poručile da nema razloga za zabrinutost u vezi drugih banaka. No, financijski problemi Credit Suissea ponovno su naveli ulagače na prodaju dionica banaka. Što se sada može očekivati i kakve su eventualne posljedice za Večrnji list objašnjava urednik iz Poslovnog dnevnika.
'Globalna bankovna kriza koja se počela širiti iz SAD-a dobila je novi nastavak i za sada se čini da su stvari ipak pod kontrolom. Kao što znate zatresla se švicarska banka Credit Suisse, druga najveća banka u Švicarskoj i vrlo bitna banka u globalnom bankovnom sustavu. U zadnjih par dana vrijednost njezinih dionica na burzi je pala više od 30 posto', objašnjava Tomislav Pili urednik Poslovnog dnevnika za financije.
'To samo po sebi za tu banku i nije čudno zbog toga što je u zadnje dvije godine njezina vrijednost na burzi pala 85 posto, a uzrok tome je serija skandala koja je zadnjih par godina potresla tu banku. Nakon propasti američke Silicon Valley Bank tako je na red došla banka za koju se smatra da je najslabija karika u globalnom bankovnom sustavu. Banka je, kako sada stvari stoje, spašena. Švicarska središnja banka je objavila da će ubrizgati 50 milijardi franaka kako bi sanirala banku i to je dovelo do skoka vrijednosti dionica Credit Suissa danas na burzi za više od 20 posto.Unatoč tome Credit Sussie je i dalje u gubitku od nekih 12 i pol posto', dodaje Pili.
'ECB je povećao kamatnu stopu za 50 baznih bodova što je bili u skladu s očekivanjima, te je najavio da će dodatno obratiti pozornost na stabilnost banaka', zaključuje.
Prema saznanjima Reutersa, koje su objavili, ECB je ispitao izloženost velikih banaka u eurozoni prema Credite Suisse i pokazalo se da izloženost ne postoji, što znači da bi bankovni sustav eurozone trebao biti stabilan.
'Reakcija tržišta se osim na burzi što se tiče cijene dionica vidi i na obvezničkom tržištu, ali ona nije tako jaka kao što je to sitiacija na dioničkom tržištu. Najbolji indikator toga su zapravo talijanske državne obveznice koje su najlikvidnije među državnim obveznicama zemalja s periferije eurozone. Razlika u prinosu na talijanski dug u odnosu na njemački dug, koji se uzima kao mjerilo trenutno iznosi 190 baznih bodova i neznatno je povečan u odnosu na jučer kada je bio na 175 baznih bodova. Financijsko tržište smatraju da to govori kako trenutno nema potrebe za nekom velikom panikom, da su stvari pod kontrolom. Da bankovni sustav nije u krizi u kojoj je bio 2007. i 2008. godine.', kaže Pili.
'Što se tiče stanja našeg duga, odnosno naših obveznica tu situacija također nije nimalo dramatična. Reakcije zapravo niti nema što se tiče trgovanja s našim obveznicama, ali financijaši to zapravo pripisuju tome da su naše obveznice općenito manje likvidne pa globalni događaji dolaze do nas sa nekoliko dana zakašnjenja. Unatoč tome nitko ne očekuje velike lomove što se tiče naših obveznica, tako da sve će ovo proći prilično bezbolno', zaključuje.
Video: Milanović o Dekaniću
Ma imamo rat u Ukrajini, sve tamo dat, gladan, žedan, smrznut , ma samo daj