Christian Schwarz-Schilling

Zašto bi BiH mogla biti u Bidenovom fokusu: 'Samo on može pokrenuti ključne procese'

U.S. President-elect Joe Biden speaks about the U.S. economy after a briefing in Wilmington, Delaware
Foto: KEVIN LAMARQUE/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
1/3
19.12.2020.
u 17:39

Mir iz Daytona je postao moguć jer su Hrvati rekli da je nedopustivo ono što se događa u Hrvatskoj i BiH i krenuli u vojnu akciju.SAD su odigrale presudnu ulogu u jačanju volje Hrvata da vojno utječu na terenu, rekao Schwarz-Schilling

Christian Schwarz-Schilling je bio jedan od onih koji su dovoljno rano apelirali na svjetsku javnost da prepozna agresore u krvavim ratovima na Balkanu i da spriječi daljnje krvoproliće. No njegovi napori su tada bili uzalud. Iz protesta zbog pasivnosti njemačke vlade, on je 1992. dao ostavku na funkciju ministra pošte i telekomunikacija Njemačke.

Ne smijemo ponavljati greške iz devedesetih

Nakon rata 1995. godine, Schwarz-Schilling je imao aktivnu ulogu u regiju zapadnog Balkana kao međunarodni medijator za BiH, a 2006. je postao visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu i na toj funkciji je ostao svega godinu i pol dana.  On danas smatra da manjak angažmana, prije svega Europske unije, vodi k tomu da se ova zemlja praktički u srcu Europe, svakim danom sve više udaljava od utjecaja te iste Europe.

23 November 2019, Saxony, Leipzig: Christian Schwarz-Schilling speaks at the 32nd CDU federal party conference. At the end of the two-day party congress, numerous debates on motions were on the agenda. Photo: Kay Nietfeld/dpa /DPA/PIXSELL
Foto: Kay Nietfeld/DPA/PIXSELL

Posljednji dokaz njegovog angažmana je i nedavno objavljena knjiga "Prokockani mir u Bosni. Europski neuspjeh na Balkanu". U razgovoru prilikom predstavljanja knjige u predstavništvu Savezne pokrajine Hessen u Berlinu Schwarz-Schilling je u četvrtak navečer u izmjeni mišljenja s novinarom Stephanom Detjenom ponovio svoj apel iz 1992. 

- Mi ne smijemo opet tolerirati dezintegrativne procese u Bosni i Hercegovini, rekao je 90-godišnji demokršćanski političar, piše DW.

On se na početku razgovora osvrnuo na događaje 1992. koji su rezultirali izlaskom iz vlade Helmuta Kohla. 

- Mi smo poslije Drugog svjetskog rata vjerovali da nikada nećemo doživjeti strahote tog rata. No odjednom smo se našli situaciji, da 1992. svjedočimo stvaranje koncentracijskih logora, masovnih silovanja, ratova i to nekoliko stotina kilometara od Njemačke - rekao je Schwarz-Schilling.

U prosincu 1992. je došlo do sukoba između Schwarz-Schillinga i ostatka kabineta kada se tadašnji ministar pošte nije mogao složiti s odlukom o tomu kako reagirati na događaje u Bosni i Hercegovini. I to zbog nesporazuma između različitih ministarstava. 

- Danas se zaboravlja da to nije bio rat dviju vojski nego agresija jedne vojske na jedan nenaoružani narod. Tu nismo mogli dulje čekati", rekao je Schwarz-Schilling. On je objasnio da, nakon što je Helmut Kohl rekao kako "nitko nije prisiljen sjediti za vladinim stolom", bilo "jasno kako moram nastupiti" te je istupio iz vlade.

- Čak je i Kinkel (tadašnji ministar vanjskih poslova Njemačke) govorio o građanskom ratu. To nije bila istina. Tu je vojska izišla iz vojarni i borila se protiv naroda - rekao je Schwarz-Schilling i dodao: - Ja nisam mogao reći: ja sam kao ministar za poštu odgovoran samo za pisma. Odgovornost za svaku odluku vlade leži na svakom od ministara u vladi".

Schwarz-Schilling je tijekom razgovora u nekoliko navrata emotivno opisivao svoje frustracije zbog inertnosti europskih zemalja tijekom agresije na Bosnu i Hercegovinu tijekom devedesetih. 

- Amerikanci su mislili, prepustimo to Europljanima koji su otkrili velike slobode nakon pada Željezne zavjese. No te 1992. se nije dogodilo ništa i tako je bilo sve do 1995. godine - rekao je Schwarz-Schilling 

On je objasnio kako je upravo govor preživjelog holokausta, Ellija Wiesela prilikom otvaranja Muzeja holokausta u Washingtonu, tadašnjeg predsjednika Billa Clintona ponukao da u Europu pošalje svog ministra vanjskih poslova Warrena Christophera sa zadatkom da Europljane privoli na odlučnije suprotstavljanje srpskoj agresiji u Bosni i Hercegovini. 

- Klaus Kinkel i Helmut Kohl su se pravdali njemačkim Ustavnim sporom oko eventualnog uplitanja Njemačke u intervenciju NATO saveza - rekao je Schwarz-Schilling. Iz tog razdoblja, kako je nastavio njemački političar, proizlazi i iscrpan izvještaj tadašnjeg predsjednika vanjskopolitičkog odbora Kongresa Joea Bidena koji je predvidio genocid u slučaju da međunarodna zajednica ništa ne poduzme kako bi spriječila rat u BiH.

Oluja kao preduvjet za Daytonski sporazum

- Mir iz Daytona je postao moguć jer su Hrvati rekli da je nedopustivo ono što se događa u Hrvatskoj i BiH i krenuli u vojnu akciju.SAD su odigrale presudnu ulogu u jačanju volje Hrvata da vojno utječu na terenu, rekao Schwarz-Schilling i izrazio mišljenje da bi Washington ponovno mogao preuzeti vodeću ulogu u rješavanju problema u regiji zapadnog Balkana kao što je to već jednom učinio u devedesetima. 

- Novi američki predsjednik će se potpuno sigurno ponovno pozabaviti Bosnom i Hercegovinom jer je on vrlo duboko u toj priči. Oni koji misle da je on zaboravio BiH se varaju - rekao je Schwarz-Schilling i dodao da "ostaje da se vidi" hoće li se Biden pozvati na punomoći koje ima OHR (tzv. Bonn Powers koje uključuju i mogućnost razrješenja dužnosti demokratski izabranih predstavnika)i tako utjecati na destruktivne sile prije svega u Republici Srpskoj.

VIDEO: Joe Biden novi je predsjednik SAD-a!

Schwarz-Schilling je na kraju predstavljanja svoje knjige zaključio kako narodi Bosne i Hercegovine i dalje trebaju pomoć izvana kako bi stvorio funkcionirajuće demokratsko društvo.

- Potpuno su pogrešni glasovi koji kažu: neka narodi u Bosni i Hercegovini to sami obave. Kako da jedna zemlja koja nema nikakvih iskustava s demokracijom sama izgradi jedan demokratski sustav. I Njemačkoj koja je imala iskustva Vajmarske republike to nije uspjelo bez pomoći izvana - zaključio je Schwarz-Schilling, piše DW. 

Komentara 11

Avatar GeniKameni
GeniKameni
18:34 19.12.2020.

"Mir iz Daytona je postao moguć jer su Hrvati rekli da je nedopustivo ono što se događa u Hrvatskoj i BiH i krenuli u vojnu akciju..." Ama nemojte tako gosp. Christian Schwarz-Schilling! Bosnjacki politicari tvrde da je Hrvatska izvrsila agresiju na BiH, i da je tzv. armija BiH "oslobadjala" Hrvatsku a ne da su HV i HVO oslobadjali BiH! A u isto vrijeme dok su "oslobadjali" Hrvatsku, "oslobodili" su i sve dijelove BiH pod svojom kontrolom od Hrvata! Ovih dana jos uvijek rade to isto, samo uz pomoc raznih politickih smicalica i prijevara...

DV
Džontra Volta
18:05 19.12.2020.

Ako ima ovlasti prvo neka smijeni čobane Izetbegovića, Komšića, Dodika i Čovića. Umjesto njih staviti mlade, obrazovane ljude.

NE
Neonacionalist
18:48 19.12.2020.

Dayton je bio bolni kompromis za sve tri zaračene strane jedva osvaren nakon četri krvave ratne godine i to pod međunarodnim poglavito američkim pritiskom , sad tko je tu bolje ili lošije prošao može se raspravljati ali svakako su svee tri strane ostale nezadovoljne i nisu ostvarile svoje ratne ciljeve ili želje i realno rat u BIH je ostao zamrznuti i neriješeni konflikt koji stalno prijeti da bosanski lonac ponovo prokuha kad se stvore odgovarajuči uvjeti za to . No ipak je nekako postignut u Daytonu kompromis kao jedini ostvarivi ili moguči , bilo kakva radikalna promjena Daytona a s kojom ne bi bile usuglašene sve tri strane je izvorište novog sukoba i jednostavno rečeno jedina moguča BIH je ona daytonska i ona je ipak održiva . Upravo kriza koja se danas dešava u BIH je prvenstveno pruzrokovano prekrajanjem daytonskog dogovora od strane visokih predstavnika i određenih međunarodnih krugova uglavnom na korist Bošnjaka , dakle treba se držati izvornog Daytona do daljnjega jer sve ostalo ne vodi dobrome .

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije