Ovakav crni niz smrti povezanih s COVID-19 kao u protekla četiri dana - 65, 59, 64, 51 - nismo imali još od 10. prosinca, kad se umiralo isključivo od opake delta varijante virusa. I drugi tjedan zaredom imat ćemo porast broja mrtvih, 283 u samo pet dana dok ih je u čitavom prethodnom tjednu bilo 289. Sada bi već i kod nas među smrtnim slučajevima mogla dominirati “blaža” omikron varijanta koja, sudeći po trendu smrtnosti unazad 12 dana, čini se, kao i delta, odnosit će kod nas opet relativno rekordan broj mrtvih u svjetskim razmjerima.
Premda je i u drugim zemljama prije nas suočenim s omikronom u porastu smrtnost, doduše znatno manje nego u ranijim valovima, u proteklih sedam dana od svih zemalja svijeta jedino u BiH sa 90 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika, umiralo se više nego u Hrvatskoj s 80/1 mil. st. Pretekli smo čak i Bugarsku (73), prema podacima Worldometera. Na žalost, to nije eksces već trend koji traje mjesecima. Prema našoj ranijoj analizi, od 22. listopada do 24. siječnja bili smo treći u svijetu po broju smrti koje se vežu uz COVID-19 na milijun stanovnika. Da smo u bilo čemu drugome tako visoko u svjetskom poretku, pa i po negativnome, mediji bi vrištali, politika tražila uzroke, ako ništa maltretirali bi vladajuće prebacujući im krivnju za takvo stanje, ali većina se iz ovih ili onih razloga odnosi ravnodušno prema poražavajućem stanju.
Možda je nekima to lako ignorirati sve dok COVID-19 ne dokači nekoga njima bližnjega, bez obzira na to što je iza zasad 13.690 COVID-smrti 92 posto starijih od 60, to su sve nekome dragi ljudi, mnogi su u svome okruženju toliko toga još mogli učiniti i dati, prema mnogima smo bili dužnici i toliko ih nije trebalo zauvijek otići bez obzira na dob. Nisu u pravu oni koji govore da bi ti ljudi ionako umrli. Ne, statistička usporedba s petogodišnjim razdobljem jasno pokazuje da su smrti koje se vežu uz COVID-19 ekscesne smrti, statistički neočekivane.
Kako to da se onda daleko više bavimo pitanjem ograničenja sloboda u doba pandemije nego time zašto se toliko umire od COVID-19 u Hrvatskoj. Zar je stavrno zabranjeno kod nas postaviti pitanje, kako sugerira znanstvenik Gordan Lauc, o stvarnim uzrocima COVID-smrti u bolnicama. Je li riječ o pacijentima koji su u bolnicu ušli s COVID-19 ili su ga tamo dobili, i zašto. To više ako u tretmanu COVID-bolesnika ne treba tražiti uzroke naše povećane smrtnosti. Vodimo li dobru epidemiološku politiku po bolnicama?
Omikron varijantu trebali smo dočekati s olakšanjem, s obzirom na zapadnoeuropska iskustva. Danska, koja se uz UK, među prvima u Europi suočila s omikronom, sada su svjetski rekorderi po broju potvrđenih zaraza, pola milijuna u proteklih 14 dana na njihovih 5,8 milijuna stanovnika, a u isto su vrijeme imali 221 smrtni slučaj, koliko mi u četiri dana. Doduše, oni su rekorderi po testiranju i cijepljenju, ali i Slovenija je unazad 14 dana imala 30-ak tisuća zaraženih više od nas, na njihovih dva milijuna stanovnika, ali su i oni imali 142 smrtna slučaja, što se u odnosu na broj stanovnika kod nas dogodi za pet dana. Najlakše je uzroke tražiti u nezainteresiranosti ili strahu, odnosno nemotiviranosti naših građana za cijepljenje i prepustiti svakoga njegovom vlastitom odnosu prema virusu. I ne činiti ništa.
VIDEO Omikron prorijedio zagrebačke tramvaje i buseve: ZET otkrio da je čak 390 vozača na bolovanju!
Počnite se brinuti o ugroženima! Nemojte čekati da se teško razbole i da tek onda dođu u bolnicu! Podijelite im oksimetre, dajte im Sumamed ili Doksiciklin da se spriječi razvoj upale pluća. Ako to rade u Indiji, zašto ne bismo mogli i kod nas?!