Dva sata prije no što će obznaniti Americi i svijetu da se ipak povlači iz utrke za drugi mandat na dužnosti predsjednika SAD-a, Joe Biden bio je na telefonu sa – slovenskim premijerom Robertom Golobom. Otkriva to danas New York Times u nevjerojatnoj, detaljnoj priči o tome kako su tekli višemjesečni pregovori koji su doveli do najveće razmjene zarobljenika između Amerike i Rusije od kraja Hladnog rata. U razmjenu, u sklopu koje je Rusija na slobodu pustila i novinara Wall Street Journala Evana Gershkovicha, bila je uključena i Slovenija, i to na način da je pristala pustiti dvoje duboko prikrivenih ruskih špijuna, koji su s lažnim identitetima živjeli u Sloveniji i u prosincu 2022. uhićeni na slovenskom teritoriju.
Predsjednik Biden je, objavljujući dogovor o razmjeni, rekao da je taj dogovor bio primjer pobjede diplomacije, ali i prijateljstva s američkim saveznicima koji su “stajali uz nas i donijeli hrabre odluke, puštajući zatvorenike iz svojih zemalja”, te da su to činili čak i u suprotnosti sa svojim vlastitim interesom, ali u skladu sa širim, američkim interesom.
Njemačka je u sklopu ove velike razmjene nagovorena da pusti na slobodu Vadima Krasikova, osuđenog krajem 2021. zbog ubojstva čečenskog disidenta u Berlinu 2019. godine. Ruski predsjednik Vladimir Putin u veljači ove godine u razgovoru s američkim novinarom Tuckerom Carlsonom natuknuo je da bi američkog novinara Evana Gershkovicha mogao pustiti u razmjeni koja bi uključivala Rusa zatvorenog u Njemačkoj, čije ime u tom intervjuu Putin nije spomenuo, ali bilo je očito da govori o Krasikovu. Istraživački novinari organizacije Bellingcat ranije su, prateći slučaj tog ubojstva u Berlinu, otkrili da Putin dobro poznaje Krasikova iz zajedničkih špijunskih dana. Današnji članak New York Timesa o tome što se sve događalo iza kulisa u pripremanju ove velike razmjene također potvrđuje da su se stvari pomaknule s mrtve točke u trenutku kad su Amerikanci i drugi shvatili da Rus zatvoren u Njemačkoj nije bilo kakav državni ubojica, nego da je u prijateljskim odnosima s Putinom osobno. I da je time vredniji u potencijalnoj razmjeni.
VEZANI ČLANCI:
U travnju 2023., nekoliko tjedana nakon što je novinar Wall Street Journala Evan Gershkovich uhićen u Rusiji, američki državni tajnik Antony Blinken pitao je njemačku kolegicu Annalenu Baerbock bi li Njemačka pustila Krasikova ako bi se s Rusima dogovorilo puštanje Gershkovicha, Paula Whelana (bivšeg američkog vojnika, koji je također jučer pušten iz ruskog zatočeništva), ali i Alekseja Navaljnog, najpoznatijeg ruskog disidenta.
Njemačka ministrica vanjskih poslova hladno je reagirala na bilo kakvu ideju o puštanju Krasikova iz njemačkog zatvora, zbog zabrinutosti da bi to potaknulo Rusiju da još više uhićuje nedužne ljude kao taoce koji će joj pomoći da u razmjeni dobije svoje špijune koji, za razliku od onih koje Rusi uhićuju, nisu nedužni, već dokazane ubojice i špijuni. Nakon toga, dužnosnici Bijele kuće odlučili su se izravno obratiti uredu njemačkog kancelara Olafa Scholza i s tom adresom pregovarati o ideji razmjene, piše NYT.
Roger D. Carstens, diplomat koji u State Departmentu ima ulogu glavnog pregovarača o razmjeni taoca, u studenom prošle godine boravio je u Tel Avivu kad je doznao da je u gradu i Roman Abramovič, ruski oligarh blizak predsjedniku Putinu. Dogovorili su sastanak u nekom hotelu na plaži i Carstens je pitao Abramoviča bi li Putin bio zainteresiran za razmjenu Krasikova za Navaljnog. Abramovič je, kako piše NYT, prvo rekao da ne vjeruje da bi Putin bio zainteresiran, ali tjedan dana kasnije javio se povratno, rekao da je provjerio, i da bi Putin ipak bio zainteresiran za takvu trgovinu.
Predsjednik Joe Biden 16. siječnja 2024. razgovarao je s njemačkim kancelarom Scholzom, koji je konačno pristao na uključivanje Krasikova u veliku razmjenu, sve dok u njoj s druge strane iz ruskog zatvora biva pušten i Navaljni.
– Zbog tebe ću pokušati to učiniti – rekao je navodno Scholz Bidenu, prema pisanju New York Timesa. Tjedan dana kasnije, Aleksej Navaljni preminuo je u ruskom zatvoru.
Ali Amerikanci su nastaviti računati na činjenicu da je njemački kancelar već načelno rekao da je otvoren za mogućnost da Krasikov bude uključen u razmjenu, pa su nastavili raditi na osmišljavanju velike razmjene s Rusima, samo s drugim imenima.
“Amerikanci su dodali Vladimira Kara-Murzu, još jednog zatvorenog ruskog disidenta, koji je također imao stalno prebivalište u SAD-u, kao neku vrstu zamjene za gospodina Navaljnog”, piše NYT. Učinili su to kako bi udovoljili želji kancelara Scholza za postojanjem “moralnog imperativa koji bi opravdao oslobađanje ruskog ubojice”.
Nakon što je pronađeno rješenje za tu, najveću prepreku koja je bila ključ za otključavanje cijelog paketa, Amerikanci su morali dobiti i dobru volju iz Slovenije, Norveške i Poljske, zemalja iz kojih su također pušteni ruski državljani u sklopu ove razmjene. To je išlo nešto lakše nego ovaj dio oko Putinova prijatelja, zatvorenog zbog atentata u Njemačkoj.
Velika razmjena dogodila se jučer na pisti aerodroma u Ankari, glavnom gradu Turske. Ruski špijuni koji su pušteni iz Slovenije jesu Ana Dulceva i Artem Dulcev, a u predgrađu Ljubljane živjeli su s lažnim identitetima, koristeći se imenima Ludwig Gisch i Maria Mayer. U Sloveniju su stigli 2017. iz Argentine, predstavljajući se kao argentinski državljani koji se bave malim biznisom vezanim uz informatiku i umjetnine. Razotkriveni su kao ruski špijuni (Ana je bila više rangirana od Artema), u stanu im je pronađena oprema za kriptiranu komunikaciju s Moskvom, uhićeni su i zatvoreni u slovenskom zatvoru. A jučer ih je, nakon razmjene, na pisti aerodroma u Moskvi dočekao predsjednik Vladimir Putin. Američki predsjednik Joe Biden i potpredsjednica Kamala Harris dočekali su drugu skupinu oslobođenih taoca na pisti aerodroma vojne baze izvan Washingtona.
Dan uoči razmjene, slovenska država pobrinula se da sve bude po zakonu i pokriveno relevantnim odlukama, pa je nadležni sud u Ljubljani osudio dvoje Rusa na zatvorsku kaznu zbog špijunaže i krivotvorenja dokumenata te donio odluku o njihovu protjerivanju iz Slovenije. Navodno su priznali krivnju na tajnom sudskom ročištu, ali znajući da uskoro idu natrag u Rusiju.
Wall Street Journal u lipnju je objavio veliku priču o dvoje ruskih špijuna uhićenih u Sloveniji, a u toj reportaži otkriveno je da je Ana Dulceva u nekoliko navrata posjećivala Zagreb, gdje je obilazila sajmove umjetnina. Ne zna se što je zapravo bio predmet njezina stvarnog interesa u Zagrebu. Stvarnog u smislu da joj posao ipak nije bio vezan uz umjetnine, nego uz špijuniranje za Putina. Na jednom zagrebačkom sajmu umjetnina površno ju je upoznao i Marko Milić, s kojim su za potrebe tog članka razgovarali novinari WSJ-a. Ne radi se o Marku Miliću koji je glasnogovornik Vlade premijera Andreja Plenkovića, već o Marku Miliću koji je fotograf specijaliziran za umjetničku fotografiju.
FOTO Jedan od najljepših dvoraca Hrvatske sad je opljačkana ruševina: Pogledajte kako danas izgleda
Biden definitivno nije sudjelovao u tim pregovorima.