Manje vrijedna riba pod deklaracijom crnog bakalara, pacifičkog lososa ili oslića, poljska govedina “obogaćena” antireumatikom ketoprofenom, insekticid fipronil u jajima, lažne prehrambene i zdravstvene tvrdnje o proizvodu ili njegovim sastojcima... samo su neke od sve učestalijih prijevara europskih potrošača u svrhu ekonomske dobiti.
Prevaranti su osokoljeni i time što, ako nema ozbiljnije opasnosti po zdravlje konzumenata, pravosudne institucije takva (ne)djela ne sude rigorozno. Policajci na terenu nemaju pak iskustva u području sigurnosti hrane, a inspektori za hranu forenzičkih vještina, čulo se, među ostalim, na 13. konferenciji o sigurnosti hrane koju u Opatiji organizira Hrvatska gospodarska komora (HGK).
Problem i uvoz iz trećih zemalja
Ghislain Marechal iz Glavne uprave za zdravlje i sigurnost hrane EK kaže kako se najčešće se radi o pogrešnom etiketiranju, krivotvorenju, razrjeđivanju ili korištenju neodobrenih pojačivača.
– No kako naš sustav za sigurnost hrane nije dizajniran za sprečavanje prijevara, moramo razmišljati kao kriminalci da bismo ih uhvatili – rekao je, istaknuvši kako prijevare štete zdravlju potrošača, narušavaju autoritet institucija i stvaraju nelojalnu konkurenciju tvrtkama. Dodatan problem je i uvoz iz trećih zemalja koje imaju drukčije zakone i propise o sigurnosti hrane. No i u Njemačkoj je, primjerice, zabilježen slučaj da je jedna tvrtka u mljevene lješnjake miješala do 20% kikirikija i tako zarađivala i do 400 eura više po toni.
– To u veliku opasnost dovodi kupce alergične na kikiriki, a ova malverzacija upravo je tako i otkrivena. Također je vrlo često i manipuliranje nekvalitetnim mesom tune koje se tretira nitritima kako bi dobilo boju svježeg mesa i skuplje se prodavalo. Procjenjuje se da to “kemičarima” donosi i do 200 mil. eura ekstra profita godišnje na tržištu EU – kazao je Marechal.
Sandra Gutić iz Ministarstva poljoprivrede navodi problem Australaca s izvoznim brendom australska govedina. U Kini je čak 50-postotna mogućnost da se pod tom deklaracijom prodaje i meso štakora, psa, konja, deve ili svega zajedno.
Globalne štete do 60 mlrd. $
Pravi opseg problema prijevara s hranom tako je zapravo nepoznat. Prevaranti su uvijek korak ispred progonitelja i nalaze nove načine prijevara, dok se globalne procjene o tom organiziranom kriminalu kreću između 45 i 60 mlrd. dolara godišnje.
– Naš zadatak je da maksimalno otežamo posao krivotvoriteljima. Naša uprava je kontaktna točka prema EU tijelima, a inspekcije su sada objedinjene pod Državnim inspektoratom pa se nadamo još boljoj prevenciji – kazala je Gutić, ističući i kako se sve više kontrolira i e-trgovina putem koje se prodaju kojekakvi dodaci prehrani sumnjivih sastava. U RH je tako zabilježen i slučaj DNP-a, pesticida vrlo štetnog za ljudsko zdravlje, a koristi se za ubrzavanje metabolizma i mršavljenje.
Otvarajući konferenciju, potpredsjednik HGK Dragan Kovačević naglasio je da Hrvatska mora imati vrhunski sustav sigurnosti hrane, promicati najviše veterinarsko-zdravstvene standarde i biti dio europske mreže sigurnosti, ponajprije zbog zaštite domaćih potrošača i činjenice da je hrana važan dio turističke industrije. A uvozimo je jako puno – najviše u području najosjetljivijih kategorija, mesa, mlijeka, voća i povrća.
Visoke cijene povrća i voća na tržnicama
unija nalaže članicama da brigu o ispravnosti hrane prepusti tvrtkama proizvođačima i prerađivačima. nekad je hr imala svoju veterinarsku inspekciju na nivou, laboratorije, uzimali uzorke gdje i kad su htjeli, stigli. danas rijetko uzimaju uzorke, prerijetko, i ne u svakoj pošiljci hrane. a neka, svi jauču da im je sve preskupo, a ne žele na svom vrtu, balkonu, proizvesti sami dio hrane koju jedu...