Analiza mandata

Kakva je politička budućnost Ive Josipovića

Ivo Josipović
Foto: Goran Jakuš/Pixsell
1/6
Autor
Ivanka Toma
18.02.2015.
u 14:19

U želji da sve poveže i pomiri, izgubio je svoj politički identitet

Kakav politički kapital nakon pet godina na čelu države Ivo Josipović odnosi s Pantovčaka? Je li kao predsjednik države stekao imetak kojim bi mogao osnovati vlastitu stranku ili eventualno okupiti koaliciju i nakon parlamentarnih izbora vratiti se u politički vrh kao nezaobilazan faktor za formiranje vlasti?

Previše koketiranja

Odgovor na ta pitanja pokušali smo naći analizom politike koju je vodio kao šef države.

Josipović je svjesno pokušao nadići svjetonazorske granice, ali je imao nesreću da je to činio u zemlji u kojoj su mu posljednje dvije godine mandata obilježili Tomislav Karamarko i Zoran Milanović. A oni su kopali rovove. Ti su se rovovi stalno produbljivali, a on je ostao raskrečen iznad njih – slikovito je opisao Josipovićeva nastojanja da bude kohezivni element politički analitičar Žarko Puhovski. Podsjetio je kako je Josipović počeo mandat u uvjetima kada je HDZ bio daleko više u centru nego sada. – O njemu se sada govori kao o crvenom predsjedniku, što je potpuna besmislica – kaže Puhovski i podsjeća da je Josipović učinio zaokret u odnosu na Stjepana Mesića, što se vidjelo u odnosu prema Bleiburgu ili po tome što je razgovarao s generalima koje je Mesić umirovio.

Predsjednik jedne od političkih stranaka koji je surađivao s Josipovićem kaže da je on pokušavao biti kohezivni element, ali je materijal kojim se služio bio porozan. – Previše je koketirao s različitim političkim opcijama, a predsjedniku to ne treba. Treba djelovati institucionalno – kaže naš sugovornik.

Kao bitan pozitivni element Josipovićeva mandata ističe se regionalna politika, posebice odnos prema BiH. – Pokazao je senzibilitet prema problemima Hrvata u BiH. Njegovo je postignuće da se pitanje Hrvata u BiH više ne doživljava kao stranačko, nego kao državno o kojemu institucije, ponajprije Ured predsjednika i Vlada, moraju voditi brigu – kaže Ivan Vukoja, član Instituta za društveno-politička istraživanja u Mostaru. Vukoja ističe osobna saznanja o Josipovićevu angažmanu u međunarodnoj zajednici da se s više sluha gleda na pitanje Hrvata u BiH. – Učinio je daleko više za nas nego što će to javnost ikada doznati i shvatiti. Ponašao se državnički – zaključio je Vukoja.

Premda predsjednik nema ovlasti u gospodarstvu, Josipović se trudio biti i ekonomski ambasador. Vodio je hrvatske gospodarstvenike u Katar gdje se govorilo o LNG terminalu, prije toga u Kinu pa u Turkmenistan...

– Predsjednik tu ne može previše učiniti. On otvara vrata, politički prostor. No, da bi se nešto konkretno realiziralo, potrebno je da ga slijedi Vlada i nevladine gospodarske asocijacije koje bi iz političkog prostora što ga je otvorio predsjednik države izašle s konkretnim akcijama – kaže ekonomist Ljubo Jurčić napominjući kako to u pravilu izostaje pa se većina posjeta koji imaju karakter ekonomske diplomacije zaustavlja na izražavanju želja.

U minuse mandata koji je iza njega, a kojih bi se morao riješiti želi li se nastaviti baviti politikom, Josipoviću se ubraja nedostatak političkog identiteta. – On ga je svjesno riskirao ne bi li bio kohezivni element – kaže Puhovski i napominje kako je zdrava ambicija biti predsjednikom svih građana, ali ne može se biti kandidatom svih građana. Time mu je neizravno poslao poruku na što valja paziti pri budućim planovima u politici.

Pod Vladinim pritiskom

Političar koji je o Josipoviću želio razgovarati samo "off the record" kaže da mu je najveći nedostatak bio to što s političkim strankama nije imao odnos koji bi bio prezidencijalni, nego ga je pretvarao u politički, bilo da je želio komunicirati sa strankama, bilo da je pokušavao na njih utjecati, a često taj utjecaj nije bio konstruktivan.

Vrijeme koje je proveo na čelu države obilježio je i odnos s Vladom, i to SDP-ovom i premijerom Milanovićem. Iako je izabran kao kandidat SDP-a, Josipović u protekle tri godine nije imao jasan odnos s Vladom, kao ni sa strankom iz koje i sam potječe. – To je prije svega minus Vlade. Josipović je stalno bio pod pritiskom Vlade, a to nije mogao javno pokazati – smatra Puhovski. Ipak, razlike između "lijevog" predsjednika i lijeve Vlade vidjele su se u gotovo svakoj kriznoj situaciji. Dok je Vlada inzistirala na postavljanju dvojezičnih ploča u Vukovaru, Josipović je pitanje ćirilice pokušavao skinuti s dnevnog reda ili prolongirati. Dok je Milanović odmah rekao da neće popustiti braniteljima koji prosvjeduju, Josipović im je otišao u posjet. Josipović je krenuo u projekt ustavnih promjena, a Milanović je rekao da to ne podržava... Uostalom, i ovih dana Josipović govori kako nije dobio poziv za povratak u SDP, a Milanović mu je poručio da je dobrodošao – naravno, ako se za to odluči.

(Surađivao Marko Špoljar) 

>> Josipović o prosvjedu branitelja: Šefovi su tog projekta u središnjici HDZ-a

Komentara 40

DU
Deleted user
14:30 18.02.2015.

Pokazao je dinamičnost čovječje ribice odnosno samozadovoljno je slijegao ramenima i uživao u blagodatima te pozicije.

BS
bajo_slavonac
14:23 18.02.2015.

Nema se u njegovom mandatu što analizirati kad radio nije ... Ipak, možda bi se moglo analizirati gdje bi Hrvatska bila da nije izgubila proteklih 15 godina mandata Mesića i Josipovića.

Avatar IVANIVANIVAN
IVANIVANIVAN
14:21 18.02.2015.

Koliki je to kapital dovoljno govori da je jedini predsjednik koji nije dobio dva mandata za redom .

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije