Mama, tata i dijete, Hrvati, voze se Italijom, mislim Toskanom i traže neku ulicu. Nalete na dva karabinjera, ali oni umjesto da im odgovore na pitanje gdje je ulica krenu se uživljeno raspravljati jedan s drugim kako je Hrvatska divna zemlja, kako uvijek u Hrvatskoj ljetuju, kako je tamo super, kako je pršut u Dalmaciji najukusniji.... Zbunjena obitelj odlazi bez pomoći, a gdje je ulica doznaju od nekakvog prolaznika.
Scenarij je to jednog od nekoliko video-spotova koji Hrvati već neko vrijeme gledaju na televiziji i koji bi ih trebao nagovoriti, uvjeriti, da na referendumu za ulazak u EU 22. siječnja zaokruže DA? Zašto? Tko god je gledao spot nije skužio poantu. Jer je ni nema. Osim možda da Hrvati ne trebaju računati na pomoć talijanske policije kada uđemo u EU.
Drugi spot još je nelogičniji. Ista obitelj na aerodromu doznaje da im je let otkazan. Ali gle čuda, ljubazna gospođa na šalteru im objašnjava kako ima slobodan let za sutra, a da će ga čekati u hotelu jer na to imaju pravo kao građani EU što je obična glupost jer iste privilegije daje većina avionskih kompanija svim kupcima karte bez obzira bili oni iz Švedske ili s brdovitog Balkana.
Profućkali priliku
Oba ova spota financirala je Europska unija. Što ne znači da su Hrvati u stanju snimiti bolje spotove. Nažalost, i oni su svoju priliku profućkali. Riječ je o onim kratkim video-porukama u kojima se premijer Zoran Milanović, predsjednik Ivo Josipović, ministrica Vesna Pusić, bivša premijerka Jadranka Kosor... ozbiljnog pogleda i još ozbiljnijeg tona obraćaju narodu objašnjavajući zašto je dobro da Lijepa naša 2013. postane članica Europe, a vi za to vrijeme mislite da vas je vremenski stroj vratio u sredinu prošlog stoljeća.
– Istina je da ti spotovi zaista izgledaju kao loša propaganda iz 50-ih. Političarima koji u njima govore nedostaju još samo bijele kute. Ali mislim da oni polaze od toga da su dobili izbore i da će na krilima te pobjede pozitivno proći i referendum tako da se oko spotova nisu ni htjeli posebno truditi – kaže politički analitičar Žarko Puhovski. Za spotove s obitelji Jurić koje je pak financirala Europa kaže da su tipična europska propaganda u kojoj se ljudima prikazuje samo dio istine.
Da su spotovi i više nego loši smatra i Mate Kapović s Filozofskog fakulteta. I to ne zato što se odavno deklarirao kao euroskeptik. Da suspotovi katastrofa, tvrdi, misle i ljudi s kojima razgovara, a koji inače jesu za ulazak Hrvatske u EU i koji će na referendumu zaokružiti ‘da’.
– To se jednostavno ne može zvati informiranjem građana. To je obični pokušaj uvjeravanja – kaže Kapović. Dodaje i da su informacije koje se pojavljuju u spotovima poprilično sumnjive, neke i netočne. No to se, kaže, i moglo očekivati od vlasti koja se ponaša prema građanima kao da su glupi.
Da razmisle o mogućnostima
– Poruku smo željeli prenijeti na nebirokratski način, zato spotovi i prikazuju obitelj – što je još važan koncept – u različitim životnim situacijama. Te su situacije vrlo konkretne, a informacija koja se prenosi ima praktičnu vrijednost – objašnjava šef delegacije EU Paul Vandoren.
Svaki od spotova koje je financirala EU bavi se određenom temom – obrazovanjem, poljoprivredom i ruralnim razvojem, zaštitom potrošača, slobodnim kretanjem roba, ali i porukom kako je Hrvatska dobrodošla u Europsku uniju.
– Spotovi ne govore ljudima “glasajte za ulazak u Europsku uniju”, već im je cilj potaknuti građane da prije referenduma promisle o mogućnostima – kaže Vandoren.
Na pitanje kakvi su komentari, veleposlanik kaže kako većina smatra da se poruke o članstvu prenose na vrlo elegantan način, dok na kritike da su spotovi loši, sliježe ramenima i dodaje:
- Ljudi koji znaju o tome, kažu da su jako dobri.
S Vandorenom se djelomično slažu i u GONG-u koji je prve spotove koje je još prošle godine radila Vlada Jadranke Kosor poprilično kritizirao. Ovi novi, dakle i video-poruke političara pa i spotovi koje je financirala Europska unija, za GONG su ipak mnogo bolji.
– Video-poruke hrvatskih političara napredak su u smislu komuniciranja s građanima. U njima oni jasno kažu koji je njihov stav prema EU. Oni zapravo u njima ponavljaju poruke koje su bile ponuđene biračima i na izborima. S druge strane, ne informiraju ih dovoljno, odnosno ne objašnjavaju da je svaka odluka ili pretežito dobra ili pretežito loša – smatra Zlatan Krajina iz GONG-a.
Važno je, kaže, napomenuti i da se ti spotovi i video-poruke političara emitiraju prije ili poslije nekog priloga koji, primjerice, govori o nekoj negativnoj pojavi u zemljama EU tako da gledatelji mogu o svemu ipak donijeti neki svoj konačni stav.
Nažalost, neke ankete govore da će velika većina na pitanje koliko znaju o EU odgovoriti i ne baš mnogo. Gledanjem spotova iste te odgovore dobiti neće. Morat će ipak pričekati da im na kućna vrata dođe brošura “Sve što ste htjeli znati o EU”. Ona još detaljnija “Što donosi članstvo u EU” moći će se naći u knjižnicama, školama, sveučilištima, strankama... Tu je naravno i internet, besplatan telefon “Halo EU”, televizijske emisije, okrugli stolovi... Kombiniranjem svega po malo dilema što zaokružiti na referendumu o pristupanju Hrvatske EU trebala bi nestati.
Žena zmaj je uzjahala i vodi nas u provaliju.