Između Iblerova trga i Trga žrtava fašizma te Markova trga i Pantovčaka o malo čemu postoji suglasje. Nakon ulaska u EU u prvi posjet BiH stigao je predsjednik Ivo Josipović. Samo nekoliko dana nakon njega na cjelodnevnoj konferenciji s vodstvom HDZ-a u Mostaru bio je predsjednik Tomislav Karamarko. Prije njih, neposredno uoči ulaska u EU, Zoran Milanović bio je u Hercegovini.
Razlike poništene
Poruke identične. Gotovo da se ne mogu razaznati razlike. Kada bi se iza citata tih izjava izbacili autori, teško bi bilo pogoditi tko ih je davao ili iz kojega su tabora stigli, a to nije bio slučaj prije samo pet-šest godina. Primjerice, dvije izjave: “Stabilnost podrazumijeva pravednost. Nitko nikoga ne smije majorizirati” i “Svi oni koji žele da BiH bude članica Europske unije, moraju znati da to neće biti bez ravnopravnosti hrvatskog naroda”. U ove dvije izjave samo bi riječ pravednost “odala” hrvatskog predsjednika, a drugi je citat izjava predsjednika Karamarka u Mostaru. Hrvati u BiH, uključujući njihovo vodstvo, danas imaju gotovo identične odnose s vlašću i oporbom u Zagrebu isključivo zato što su izbrisane ideološke razlike o strateškom pitanju. A strateško pitanje je opstanak Hrvata u BiH, što se konačno odvojilo od pojma HDZ-ove biračke mašinerije. Sociolog Ivan Vukoja ističe da se dogodio velik zaokret u odnosu Zagreba prema Hrvatima u BiH, ali i obrnut proces koji je sada protkan povjerenjem.
Manje destruktivaca
– Činjenica je da su određeni društveni i politički krugovi u RH vrlo sumnjičavo gledali na Hrvate i hrvatsku politiku u BiH, kao što je činjenica i da je među Hrvatima u BiH bilo onih koji nisu prihvaćali ideološki i politički pluralizam u RH. Na svu sreću, brojnost i jednih i drugih, kao i njihov utjecaj na kreiranje međusobnih odnosa, sve se više smanjuje. Velike političke zasluge za to u RH imaju predsjednik Josipović i premijer Milanović, a među Hrvatima u BiH čelništvo HNS-a – ocijenio je Vukoja. Po njegovim riječima i Karamarkovu HDZ-u ključno je pitanje popravljanje položaja Hrvata u BiH, a ne zadržavanje monopola nad njima. A Hrvati se danas, kako su jučer upozorili i biskupi u toj zemlji, suočavaju s opasnošću da postanu nacionalna manjina. Popis stanovništva u listopadu prigoda je da se to stanje popravi. Zagreb se doživljava neovisno o HDZ-u i SDP-u ispruženih ruku – prijateljski s nadom da će u EU ponovno biti zajedno.
>>'BiH može u Europsku uniju samo ako Hrvati budu ravnopravni'
