Neki se okreću prema autoritarnim režimima. Drugi kupuju globalni utjecaj i stvaraju ovisne države gradeći luke i ceste. Treći pak se odlučuju za protekcionizam. Nijedna od tih opcija nije za nas, govorila je nova šefica Europske komisije Ursula von der Leyen prije nekoliko dana u Europskom parlamentu. Rusija, Kina i Sjedinjene Države, barem dok su pod vlašću nacionalista, za novu prvu ženu EU očigledno predstavljaju modele koje Europska unija nikako ne želi slijediti.
Iako donedavna njemačka ministrica obrane nije bila među najpoznatijim političarima Starog kontinenta, tijekom svog šefovanja u osjetljivom resoru u Njemačkoj ipak je oblikovala neke obrise vanjskopolitičkih prioriteta. Zbog onoga što je govorila entuzijastični bi mogli biti globalisti, oni koji vjeruju u prekogranične suradnje i načelni protivnici nacionalizma. S druge strane, političari koji iskazuju ili nevješto skrivaju simpatije prema Kini ili Rusiji ipak će biti razočarani. Po tom je pitanju slična svojoj ranijoj šefici, njemačkoj kancelarki Angeli Merkel.
Peking usporedila s Berlinom
Posebno se to odnosi na stav koji je Von der Leyen zauzela prema Kini. U listopadu prošle godine tadašnja ministrica otputovala je u Peking te je kinesku politiku kritizirala vrlo pametno kodiranim rječnikom. Usporedila ju je s poviješću – svoje zemlje.
– Njemačka je često bila prevelika i previše dominantna. Ta želja za moći vodila je konfliktima – govorila je Von der Leyen svojim kineskim domaćina koji su shvatili poruku te su je nagradili vrlo mlakim pljeskom. Peking bi mogao sasvim mlako i hladno pljeskati i nakon što Von der Leyen počne povlačiti prve poteze. Ako ostane dosljedna. U siječnju je u intervjuu za Die Zeit bila još otvorenija.
– Ne bavimo se dovoljno Kinom. Vodstvo te zemlje nije borbeno kao što je to rusko, a Kina je pažljiva prema nama. Zbog toga često previđamo kako rigorozno i pametno provodi svoje ciljeve – rekla je tada.
Njemački ekspert za Kinu s instituta Bertelsmann Stiftung Bernhard Bartsch zato smatra da Von der Leyen zasigurno nije najsjajnije rješenje za Kinu. Bartsch smatra da je ona kao rijetko koji europski političar pokazala da će odnos prema Kini biti glavni izazov međunarodnom poretku.
I dok je dosadašnji predsjednik EK Jean-Claude Juncker pazio da ne bi ugrozio trgovinske odnose EU i Kine, pitanje je koliko će Von der Leyen ublažiti svoje tvrde stavove prema Pekingu. Posebno ako se nastavi potezati pitanje upitne otvorenosti kineskog tržišta za strane tvrtke, pa tako i europske.
I dok je Von der Leyen očito zabrinutija zbog rastućeg utjecaja Pekinga u svijetu, ne treba zaboraviti ni to da je veći neposredni vojni izazov Europskoj uniji ipak Rusija. Moskva i Bruxelles ne slažu se oko brojnih pitanja, i to najprije Ukrajine, ali i nekih članica NATO-a koje su u neposrednom susjedstvu Rusije.
Prilikom velike vojne vježbe na zapadu Rusije 2017. godine, Von der Leyen je upozorila da se radi o pokazivanju mišića Moskve. – Poljska i baltičke zemlje mogu računati na nas – rekla je tada.
Prekjučer je ruski predsjednik Vladimir Putin čestitao novoj šefici EK te je kurtoazno rekao da ona može pomoći “u obnovi ravnopravnog i međusobno korisnog partnerstva između Europske unije i Rusije”.
No predsjednik vanjskopolitičkog odbora ruske Dume Konstantin Kosačev već je izrazio sumnju da će Von der Leyen uopće moći usmjeriti politike EU.
– Postoji velika birokratska inercija tog sustava – rekao je.
Trump je opominjao
Prema američkom lideru Donaldu Trumpu zauzela je, kao i većina europskih centrista, prilično skeptične stavove.
– Amerika je više od svog predsjednika – rekla je.
Američki je lider europske kolege znao često podsjećati da njihove zemlje ne izvršavaju svoje obveze prema NATO-u. Među njima je i Njemačka koja bi, kao i drugi, trebala izdvajati oko dva posto BDP-a za potrebe obrane. Trump joj je to spočitavao. Prije samo nekoliko mjeseci Von der Leyen obećala je povećati vojne izdatke koji bi Njemačku doveli do 1,35 posto BDP-a za potrebe obrane. No Von der Leyen je kao ministrica obrane priznala da je približavanje granici od dva posto obveza njene zemlje.
U odnosima između Von der Leyen i Trumpa dodatan bi faktor mogla predstavljati jednostavna činjenica da je ona žena. Tu je pojedinost nova šefica EK već vidjela u odnosima američkog predsjednika i Merkel.
– Žena poput Angele Merkel, globalno poštovana šefica vlade s dugim iskustvom, vjerojatno dosad nije postojala u njegovu svjetonazoru – rekla je Von der Leyen prije godinu dana Spiegelu.
No sasvim je drugo pitanje kako će Von der Leyen reagirati na čelu EK. Morat će preuzeti diplomatski rječnik i pokušati popraviti skepsu koju Peking zasigurno već sad osjeća prema njoj. Isto tako će se vjerojatno nadati da će s trenutačnom američkom administracijom surađivati samo godinu i pol te da će na izborima 2020. Amerikanci odabrati nove lidere. U odnosima s Moskvom EU bi pod njenim vodstvom mogao slijediti zacrtani kurs.
Von der Leyen je osoba bez stava i bez ideja. Ona bu samo provodila kaj drugi vele, prvenstveno Makron!!! PLJUC