Nije vjerojatno da će Bruxelles sniziti nivo kritike prema Kini ni sada ni u novom sastavu nakon europskih izbora, a to znači i nove Europske komisije. To se vidi iz retorike ne samo s vrha EU, u priopćenjima, pripremljenim izjavama, nego i u svim javnim istupima političara raznih boja i mnogim privatnim razgovorima. Ne očekuje se popuštanje, makar, tu i tamo, među ekspertima i diplomatima ima i rezignacije – a što mi možemo Kini?
Može li se išta, vidjet će se već u sljedećih pet godina, a ovisit će o okolnostima koje se brzo mijenjaju i interesu biznisa, ali trasa za europski odgovor postavljena je nakon Summita EU – Kina u prosincu prošle godine. Ursula von der Leyen tada je rekla da politika EU prema Kini treba biti "smanjenje rizika", a ne "rastava". Dakle, trgovina, ali oprez. Ovaj europski odgovor pogotovo se odnosi na kinesku politiku, kako to tamo zovu, "novog drveta", koju čine solari, litijske baterije i električna vozila ili EV. Na globalnom tržištu 80 posto solara, više od 50 posto litijskih baterija i više od 20 posto električnih vozila kineski su izvoz, a taj je izvoz rastao, prema kineskim i europskim podacima, 30 posto u godinu dana. Novo drvo veliki je kvalitativni skok, koji će Kina držati i braniti ga jer smatra da će preko njega prevladati velike teškoće s kojima je sada suočena. Preko novog drveta Kina bi se trebala uspeti na vrh svijeta i tamo ostati.
Manipulacijom do monopola
No što zapravo, konkretno, EU zamjera Kini, pitali smo slovenskog zastupnika u Europskom parlamentu, prof. Klemena Grošelja, koji je ujedno je ekspert za sigurnosna i obrambena pitanja te dobro poznaje kinesko-europske odnose i kineske investicije u Europu.
VEZANI ČLANCI:
– Zamjera se da se sustavom državnih subvencija kojima pomažu svoju industriju također obilato podržavaju tehnologije kojima svjesno žele postići globalnu dominaciju. To je prvo. Drugo, Kina želi imati monopol nad ključnim strateškim sirovinama, rijetkim metalima, i to i onima izvan Kine, na primjer u Africi. Postala je praksa da manipulacijom nastoje doći do monopola, smanjuju mogućnost konkurencije i onda dižu cijene. Kombinacija ta dva elementa vrlo je nepovoljna za Europu, smanjuje našu konkurentnost i nastojimo to prekinuti – kaže prof. Grošelj iz liberalne grupacije Obnovimo Europu.
Smanjivanje konkurentnosti pogotovo se odnosi na automobilsku industriju u Europi, za koju će se velike zemlje članice EU boriti. Samo kako će se boriti i kako će Kina odgovoriti? Nije lako. Ako kineski električni romobil košta jednu trećinu cijene europskoga, tko će kupiti domaći? – Činjenica je da smo u Africi zakasnili, a mogli smo tamo biti prije Kine, ali ipak nije sve gotovo i EU ima prostora za djelovanje. Ima zemalja u Africi, ima "stanova", Kazahstan, Kirgistan, Uzbekistan, ima zemalja u Južnoj Americi koje ne žele nužno biti vazali Kine i kojima Europa može i treba ponuditi ravnopravnije partnerstvo i odnose – kaže prof. Grošelj.
Odnosi Europe i Kine uvijek su bili puni trzavica, oštrih riječi i poteza. Prije desetak godina, kada su kineski solari uništili njemačku industriju solara, EU je odgovorio trgovinskom bitkom o navodno toksičnim kineskim igračkama pa je Kina odgovorila prijetnjom o zabrani uvoza europskih vina. I tako je, uz male prekide, sve do danas. Sada je situacija mnogo ozbiljnija: Kina podržava Rusiju protiv Ukrajine, koju podržava Europa. Europa smatra da kineski poticaji visokoj tehnologiji, za koju se drži da je originalno zapadna, imaju i političku pozadinu dominacije – a nema šanse da se trgovina prekine. Onda, što bi bilo smanjenje rizika?
VEZANI ČLANCI:
– To znači da su zemlje članice svjesne rizika kineskog vlasništva kad primaju kineske investicije. Da točno znaju gdje je trenutak kad takva investicija postane neprihvatljiva i reagiraju. Sporadično, svijest o tome postojala je i do sada. Na primjer, njemačka tvrtka Hensoltd, koja proizvodi radarske sustave TRML-40, a koje je i Slovenija nedavno nabavila, zabranila je prodaju Kinezima. Nismo protiv kineskih tehnologija i proizvoda, ali moramo znati kad treba reći – stop – dodaje prof. Grošelj.
Hrvatska bliska Kini
U tom duhu su i nove odredbe koje predlaže Europska komisija, da sve zemlje članice pomno provjeravaju strana ulaganja kako bi ustvrdile predstavljaju li ona sigurnosni rizik. Cilj je da se ojača ekonomska sigurnost. Usput, razmišlja se i o povećanju tarifa na uvoz EV-a, tako da, tko ima namjeru, neka se požuri kupiti dok je još pristupačno.
Novo drvo pak – tri sektora u kojima je Kina apsolutni prvak – nužna su za temu do koje je EU posebno stalo, a to je dekarbonizacija. Apsurdno je provoditi dekarbonizaciju Europe na kineskom uvozu koji se dijelom temelji na nevoljko danim informacijama europske visoke tehnologije, drugim riječima špijunaži, uvozu koji uništava europsku konkurenciju, inovativnost i kvalitetu života, i međunarodni standing. To navode svi sugovornici, a skeptici među njima tuže se na sporost u odlukama i divergentnim interesima. Kina će pokušavati ublažiti tu europsku nelagodu, na primjer biranjem prijateljskih zemalja. Jedna od njih je Irska, zemlja s kojom Kina ima idilične odnose, kojoj je dala goleme ustupke, a na visokom mjestu je i Hrvatska. Kina svoju filozofiju razvoja temelji na ideji samodostatnosti. I Europa sve više razmišlja o samodostatnosti, o diverzifikaciji ovisnosti u svim aspektima, u nekoj blagoj varijanti o "Europe first".
GALERIJA Kaos u Bruxellesu: Bijesni farmeri pale vatru, policija se sukobila s njima
