Održana je konferencija „mini Schengen" na kojoj su, putem video-linka, sudjelovali predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Albanije i Sjeverne Makedonije, Edi Rama i Zoran Zaev. Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija potpisale su memorandum o razumijevanju i suradnji u borbi protiv Covida19. Zajednička borba protiv korone značila bi „suradnju u području nabavke cjepiva, do formiranja zelenih transfernih linija, čime će naše bolnice moći primati albanske i makedonske građane i obrnuto“, rekao je predsjednik Srbije.
Na virtualnom sastanku sudjelovali su i premijerka Srbije Ana Brnabić, kao i ministri zdravstva triju zemalja. Tom prilikom potpisan je i bilateralni sporazum Albanije i Srbije o slobodnom kretanju građana samo s osobnim iskaznicama – Srbija takav sporazum već ima sa Sjevernom Makedonijom, piše Deutsche Welle.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ocjenjuje da su sporazumi između Albanije, Sjeverne Makedonije i Srbije sporazumi čiju će konkretnu korist osjetiti građani sve tri zemlje. „Vrlo je važno što smo dogovorili da jedni prema drugima ne zatvaramo granice, već da se zajednički borimo protiv pandemije i nastavljamo unapređivati našu trgovinsku razmjenu. Dodatnim pojednostavljivanjem procedura, suradnjom, olakšavanjem protoka robe i kapitala možemo učiniti puno toga", istaknuo je predsjednik Srbije.
Vučić je dodao „da bi volio da se još snažnije radi po pitanju suradnje triju država i najavio da će u Srbiji biti uspostavljen poseban tim koji bi na tome radio na dnevnoj razini, kako bi sve išlo mnogo brže". U tom smislu je naveo i da „postoji namjera da se institucionalizira suradnja, kroz ubrzanje ideje albanskog premijera Edija Rame o formiranju zajedničkog tajništva".
Uključiti svih šest država
Suradnja balkanskih država oko „mini Schengena" nastavit će se danas (10.11.) summitom u Sofiji na kojem je sudjelovanje najavio i kosovski premijer Avdullah Hoti. Predsjednik Srbije je tim povodom istakao da će „Srbija podržati Tiranu i Skopje na europskom putu i tražiti od EU-a da krene u pregovore o članstvu s Albanijom i Sjevernom Makedonijom".
Kako za DW kaže Suzana Grubješić iz Centra za vanjsku politiku „…riječ je o odličnim inicijativama, ali je za njihov potpuni uspjeh potrebno uključivanje svih šest država Zapadnog Balkana. Nedostaju Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Kosovo. Kosovo će najvjerojatnije dobiti i službeni poziv, jer vidimo da će sudjelovati i kosovski premijer, što je u skladu i s Vašingtonskim sporazumom".
Nejasno oklijevanje
Objašnjavajući što je problem ili prepreka da se i te zemlje priključe, Suzana Grubješić navodi „da je prethodna vlast u Crnoj Gori smatrala da ih ta inicijativa na neki način sprječava da brže idu ka Bruxellesu i da se brže integriraju u Europsku uniju. Mislim da će nova Vlada prepoznati pozitivne strane te inicijative i da će joj se i Crna Gora uskoro pridružiti“.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, Grubješić ističe „da ne razumije oklijevanje Bosne i Hercegovine, kada i ona može imati znatne ekonomske koristi od te inicijative. Nadam se da će se uskoro i ona pridružiti, i da ne bi trebali zbog tamošnje komplicirane unutarnje situacije, odbijati da se uključe u nešto što može koristiti i entitetima i Federaciji".
„Mini Schengen", nastavlja Suzana Grubješić, „u praksi bi trebao realizirati četiri europske slobode: kretanje ljudi, kapitala, roba i usluga. To bi bila najveća korist za sve građane, a ne samo za privrednike, jer kada se govori o koristima, govori se uglavnom samo o ekonomskoj strani. Mislim da je jako važno da 'mini Schengen' bude autohtona, regionalna inicijativa i da nije nametnut izvana. Na taj način bi se te zemlje pokazale i kao dobar partner Europske unije kojoj sve te zemlje teže. Zajednički nastup je svakako bolji od pojedinačnih – pojedinačna, mala tržišta nemaju što tražiti na tom velikom i jedinstvenom europskom tržištu", naglašava sugovornica DW-a.
Nepovjerenje i predrasude
Koristi tog oblika suradnje svakako postoje, ali i pored toga, inicijativa „mini Schengen" doživljava i brojne kritike. Suzana Grubješić smatra da „one dolaze prije svega zbog nedostatka povjerenja i zbog predrasuda".
„Čim je inicijativa lansirana, kritike su bile da je to pokušaj stvaranja Velike Srbije, Velike Albanije ili obnova Jugoslavije. Ekonomski nitko nema što prigovoriti inicijativi, a predrasude i nepovjerenje najbolje se otklanjaju ako se korak po korak ide u ostvarivanje dogovorenog. 'Mini Schengen' bi trebao biti nešto što CEFTA nije uspjela ostvariti, jer se vidjelo da CEFTA, kada se pojavi neki bilateralni nesporazum, to ne može riješiti, već mora netko sa strane rješavati sporove“, kaže Suzana Grubješić.
„U svakom slučaju, dosta toga će ovisiti od političke volje da se sve dogovoreno provede, i za sada mislim da ta politička volja postoji“, zaključuje naša sugovornica iz Centra za vanjsku politiku.
Daleko im bilo od nas