Ministar financija Boris Lalovac ponudio je kompromisno rješenje za izlazak HZZO-a iz državne riznice. Njegov je prijedlog da se, slično kao i za riznicu, i za HZZO otvori poseban račun unutar središnje banke, za što bi trebalo mijenjati neke zakone. S njegovim se prijedlogom, rekao je, složio i guverner središnje banke Boris Vujčić, a u utorak će nastaviti razgovore s ministrom zdravlja Sinišom Vargom. Središnja banka, prema zakonu koji je na snazi, vodi samo račun državnog proračuna i kreditnih institucija, odnosno banaka.
Rebalans proračuna
Premda je najavljeno da će na radnom ručku u Hrvatskoj udruzi poslodavaca govoriti o rebalansu ovogodišnjeg i prijedlogu proračuna za iduću godinu, Lalovac je kazao da se ta dva dokumenta još pripremaju te da će se rebalans naći na redovitoj sjednici Vlade tek idući tjedan.
– U šestoj godini recesije svatko je osjetljiv na promjene, no ja osobno zagovaram jače strukturne reforme jer su one jedini način da se brzo izađe iz krize. Uključivanjem dugova autocesta, dijela željeznice i HRT-a u javni dug došli smo do iznosa javnog duga od 75 posto BDP-a. Za ovu godinu očekujemo da će se dug popeti na približno 80 posto BDP-a i to je razina s kojom dugoročno ne možemo upravljati bez snažnih strukturnih promjena – kazao je ministar financija. Država svaki mjesec izdvaja milijardu kuna za kamate, to je 12 milijardi kuna godišnje, što je dodatni razlog za jače strukturne reforme, rekao je Lalovac. Od iduće godine porezna će uprava nekoliko dana unaprijed najaviti u kojim će tvrtkama i djelatnostima obavljati porezni nadzor, a nakon što ga provedu, za tri ili pet dana javno će objaviti što su otkrili u tim nadzorima.
– Stvarat ćemo prema poduzetnicima pristup povjerenja, razumijevanja i transparentnosti, graditi partnerski odnos. Tvrtke se ne trebaju bojati ad hoc nadzora, jer nama nije cilj naplaćivanje kazni i izricanje sankcija, mi želimo da se ispravljaju uočene nepravilnosti, ali nećemo imati razumijevanja prema poreznim utajama i nelojalnoj konkurenciji – rekao je Lalovac i dodao da će poreznici posjećivati poduzetnike zajedno s predstavnicima HUP-a i Obrtničke komore, tumačiti propise, dorađivati pojedina tumačenja, uspostaviti svakodnevnu komunikaciju preko e-porezne uprave.
– Poreznici nemaju što tražiti u proizvodnoj hali, osim ako neće doći u tu halu da pomognu u proizvodnji. Kompletan nadzor nad plaćanjem poreza provodit će se elektronički, neće biti rješenja koja će se odnositi na događanja unazad – kazao je Lalovac.
Porez na nekretnine
Poduzetnike je zanimalo ostaje li Vlada pri stavu da se od 2016. uvede porez na nekretnine, budući da su nam geodetske knjige iz 19. stoljeća i polovica nekretnina nije evidentirana. Lalovac je potvrdio da je Vlada izašla pred Europsku komisiju sa stavom da će taj porez biti uveden 2016., no složio se da su evidencije još uvijek nesređene. Taj bi porez, dodao je, trebalo promatrati i u širem kontekstu, kao instrument u rukama države da intervenira na tržištu. Kad su stope rasta visoke i kad se puno gradi, i porezne stope mogu biti veće kako bi se usporilo pregrijano tržište, ali isto tako stope mogu biti i niže kad nema rasta i kad prodaja stagnira.
...ostanak u riznici... i još veća konotrola u MIZ, HZZO i ustanovama... dvostruki potpis na svaku trasakciju... tako da se više ne mogu dogoditi sobe od 1.200.000 kn, PR agencije i agenti, tečajevi jezika... pokroviteljstva, sponzorstva... samopromcija o javnom trošku u dnevnoj štampi i na kiwi... vanjski odvjetnici... oblaci...