Nakon što je ministar financija Boris Lalovac za ideju izmjene poreza na dohodak dobio i javnu podršku premijera Zorana Milanovića, otvorila se mogućnost da se novi porezni razredi počnu primjenjivati već od početka listopada.

Proširenje poreznog razreda za najvišu stopu od 40 posto na razinu neto primanja od 13.000 kuna značit će pad prihoda od oko dvije milijarde kuna za jedinice lokalne i regionalne samouprave.

Žale se medijima

Tako se u medijima lokalni čelnici danima žale nabrajajući koliko će novca izgubiti. Župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina požalio se da će izgubiti oko 25 milijuna kuna godišnje, odnosno više od sedam posto prihoda te da će zbog toga patiti zdravstvo i školstvo. Prije je Komadina na predsjedništvu SDP-a tvrdio da će Split izgubiti oko 70 milijuna kuna godišnje, a insinuira se i da bi jedinice lokalne vlasti mogle dignuti i ustavnu tužbu protiv takve odluke.

Međutim, u Ministarstvu financija nisu zabrinuti, a kao argument da jedinice lokalne države mogu i bez tog novca komotno živjeti uzimaju izvješće državne revizije o naplati prihoda u lokalnim jedinicama. Podaci pokazuju da 2011. gradovi, općine i županije nisu naplatili 8,6 milijardi kuna potraživanja, a zabilježeno je i da su znatan iznos dugova otpisivali tijekom godina.

Najviše potražuje Zagreb, što je logično jer raspolaže najvećim sredstvima, ali tijekom 2011. nije naplatio 3,2 milijarde kuna, što je više od polovice proračuna. Istodobno je Grad Zagreb jedina županijska jedinica koja je otpisala dug veći od 20 milijuna kuna. I Primorsko-goranska županija ima znatan iznos nenaplaćenih potraživanja pa je tako prije tri godine imala nenaplaćena 663 milijuna kuna. Otpise dugovanja rade sve jedinice.

Čak su 553 otpisale dugove manje od milijun kuna, ali sedamnaest njih otpisalo je i do pet milijuna kuna dugova. Državna revizija tada je utvrdila propuste i nepravilnosti kod većine lokalnih jedinica i dala im je 2404 preporuke. Samo je sedam općina i gradova učinkovito, a to su Bakar, Čakovec i Kutina te općine Blato, Drnje, Đelekovec i Hlebine.

Većina lokalnih jedinica angažirala je Poreznu upravu za naplatu poreza i za to poreznicima daju pet posto svih naplaćenih prihoda.

Lagodno žive od transfera

Revizija pokazuje i da lokalne vlasti ne ostvaruju pun potencijal poreza na kuće za odmor, a poslovne prostore daju u zakup bez naknade, pri čemu često sami plaćaju režije za te prostore. Komunalna naknada ne skuplja se učinkovito i vrlo se često ne naplaćuju zatezne kamate neplatišama, a pod kontrolu nisu stavljeni ni prihodi od naplate odvoza otpada. Niz jedinica nije uveo ni naknade koje su im zakonski dopuštene, poput spomeničke rente.

Stoga se stječe dojam da lokalne vlasti ne stežu remen i ne uvode disciplinu među građanima, a lagodno žive od transfera iz proračuna koji se na godišnjoj razini penju i na pet milijardi kuna. U jedinicama lokalne vlasti radi i do 38.000 ljudi, pri čemu 55 gradova i općina ima više od 50 zaposlenika. Čudi li taj podatak s obzirom na to da u Hrvatskoj samo 14 gradova ima broj stanovnika veći od 40.000. Postavlja se pitanje kome su te dvije milijarde kuna potrebnije: građanima ili lokalnim šerifima?

>>Kabineti za uhljebljenje: Evo koliko ljudi pomaže gradonačelnicima. I za koji novac

>>'Lalovac će dati bogatima da mogu pokupovati imovinu siromašnih'

RUSKO ČUDOVIŠTE

FOTO Ukrajinci objavili fotografije 'Orešnika', pogledajte kako izgleda raketa koja uništava sve pred sobom

27

IDE SE U DRUGI KRUG

Desničarski vođa šokirao NATO, ultranacionalist vodi na izborima u Rumunjskoj: 'Ne može se isključiti mogućnost ruskog uplitanja'

Video sadržaj

14

JEDAN OD OSUMNJIČENIKA

Rotim u četvrtak podnio ostavku i na mjesto dekana

Šokirali javnost odlukom

Što smo naučili iz razvoda poznatog holivudskog para?

Tko bi rekao

Devet posto Hrvata to čini svaki tjedan, 47 posto barem jednom mjesečno, a češće to rade oni s višim prihodima

Europski gigant na koljenima. Direktor dao ostavku dan nakon zahtjeva za stečaj, a evo kako je sve krenulo po zlu