Zamjenik glavnog državnog odvjetnika Lazo Pajić osam godina vodi istrage i pokušava otkriti tragove velike pljačke Hrvatske koja se odigravala u ratnim godinama kroz procese pretvorbe i privatizacije te krađom novca koji je bio namijenjen kupnji oružja za obranu. Novac otet hrvatskim građanima pohranjivan je se na stotinama računa u inozemnim bankama, a posljednjih se godina vraća u Hrvatsku preko sumnjivih off-shore kompanija osnovanih u poreznim oazama, i to kroz velike projekte u turizmu i građevinarstvu. Konkretnija suradnja s austrijskim kolegama počinje tek sada, kada su i sami Austrijanci, koje su Nijemci "pritisnuli" zbog afere s Hypo bankom, prisiljeni voditi istragu.

– Potkraj 2009. Njemačka je zatražila od Austrije da istraži sumnjive okolnosti prodaje Hypo banke. Postoje sumnje da je Hypo banka Austrija prodana BLB-u tako da su krivotvorene bilance, pa se otvorilo pitanje oštećenja njemačkih građana, njemačkih štediša koji su svojim kapitalom kupili sumnjivu banku. Za nas je to pak značilo početak prave istrage. Tek je tada rečeno da će se u Austriji formirati zajedničko istražno tijelo za preispitivanje kaznene odgovornosti odgovornih osoba Hypo banke na svim razinama. Cilj je istrage utvrditi jesu li odgovorne osobe u Hypo banci prikazale lažnu bilancu i je li zbog toga BNB napravio loš poslovni potez kada je kupio Hypo banku. Koliko znamo, Njemačka je dala milijardu i šesto milijuna eura za sanaciju, a Austrija još 3 milijarde i nešto. Bilo bi, dakle, sporno oko 5 milijardi eura. Prema neformalnim izjavama, moguće je da je riječ čak o 19 milijardi eura dubioza Hypo banke. No, to su neprovjerene informacije kojima se ne raspolaže u sklopu naše suradnje s austrijskim tijelima kaznenog progona.

:: Pojavljuje li se Kutle, nakon što je završio s pretvorbom, sada u novoj ulozi gdje se kroz slučaj Hypo banke otvara pitanje je li sudjelovao u pranju ilegalno stečenog novca?

– Točno. Da smo od samih početaka pretvorbe i privatizacije imali odgovarajuće prateće propise kaznenog materijalnog i procesnog zakonodavstva koji bi omogućili efikasnije procesuiranje u području pretvorbenog kriminala, vrlo se vjerojatno oni koji su se tada materijalno okoristili sada ne bi ponovno vraćali u priču kao osobe za koje postoji sumnja da peru novac raznim investicijama u Hrvatskoj. No, moramo reći da je Državno odvjetništvo protiv Kutle pokrenulo niz postupaka i da ima desetak "živih" predmeta, od kojih su neki otvoreni i prije deset i više godina, ali nema sudskih odluka. Postavlja se pitanje odakle novac u Kutlinu fondu, je li to njegov privatni novac ostvaren iz poslovanja ili je "crni fond" stvoren kriminalnim radnjama od kojih su mnoge predmet kaznenih postupaka.

:: Je li autentičan popis osoba kojima je Kutle posudio 20 milijuna maraka, a na kojem se spominju bivši premijer Sanader, Ivić Pašalić, Goran Štrok, Martin Katičić, Robert Ježić i niz drugih?

– Ne mogu govoriti o pojedinostima. Tek smo nedavno dobili kompletnu, izvornu dokumentaciju na temelju koje možemo nešto konkretnije raditi. Kutline isplate moraju se razjasniti iz više razloga, a naš je posao utvrditi je li tu bilo kaznenih djela.

:: Bivša Kutlina financijska direktorica Milena Šenator kaže da je njezin poslodavac potpisivao isplate, što bi značilo da trebate imati čvrste dokaze o njegovu crnom fondu?

– To jest jako važan detalj, no ne mogu ulaziti u detalje spisa. Imamo čvrste dokaze o postojanju crnog fonda, novoprimljena se dokumentacija obrađuje i omogućuje kvalitetniju provjeru kretanja novca. Te informacije imaju drukčiju vrijednost i zato što je otvorena istraga o Hypo banci i mogu se tražiti podaci o tome jesu li, kada i komu izdani prvi krediti u Hrvatskoj, tko ih je i kako odobrio, pod kojim uvjetima. Možemo pitati je li Hypo banka 1994. godine dala kredit Kutlinoj Globus grupi, komu je točno dala kredit, budući da je Globus grupa imala 150 trgovačkih društava. Prema njihovim bankarskim evidencijama možemo utvrditi komu je dan kredit, tko ga je obrađivao, je li postojalo jamstvo. Ako jest, je li možda bilo od koje hrvatske banke, je li kredit vraćen banci ili je možda naplaćen iz jamstva.

:: Kako se razvija istraga o krađi novca namijenjenog kupnji oružja za obranu Hrvatske?

– Na tome radim punih osam godina. Treba biti jasno da sav novac koji je išao za kupnju oružja nije pokraden jer je činjenica da smo imali modernog oružja i da smo se oslobodili. Cijela je priča krenula 2000. godine, dakle prije mog i dolaska glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića. Počela ju je policija koja je krenula u izvide zbog sumnji u nezakonitost rada Zaklade hrvatskog državnog zavjeta i Reda predsjednikovih vitezova. Tada se javljaju pojedinci iz dijaspore koji su davali novac za obranu, a tvrdili su da je opljačkan. Policija je oko dvije godine vodila izvide. Bavili su se računom koji je u austrijskom Villachu otvorio bivši ministar obrane Gojko Šušak. To je bio državni račun, potpuno legalan. Policija je nastojala saznati kako su dalje išle transakcije, no Austrija im je odbila dati te podatke. Glavni državni odvjetnik Bajić i ja nametnuli smo drugi koncept, rekavši da je posrijedi pranje novca. Na kraju smo uspjeli dobiti kompletan pregled računa u Villachu.

:: Zar se nije pokazalo da je bilo znatno više računa?

– Kada smo dobili izliste s računa u Villachu, formirana je operativna radna skupina kojoj je na čelu policija, a u timu su svi profili stručnjaka, od predstavnika Hrvatske narodne banke, Državne revizije, Ureda za sprječavanje pranja novca, Porezne uprave, Financijskog inspektorata i svih koji se u financijskom smislu bave istragom o tragu novca. Pribavili smo spomenute informacije iz Austrije, no Državno odvjetništvo paralelno je skupljalo podatke iz arhiva banaka, MORH-a, MUP-a i drugih institucija. Ujedinili smo podatke iz svih dostupnih izvora kako bismo vidjeli na koji se način skupljao novac, gdje je položen, je li se iznosio i na koji način. Potom je trebalo rekonstruirati je li kupljeno sve ono za što je novac bio namijenjen, a ako jest, je li se isplaćivala provizija, kolika i komu. Vladimir Zagorec u razgovoru sa Sašom Perkovićem poručio je da je spreman dati dokumentaciju. Pozvali smo ga da to učini, no do danas ništa nije dao. Unatoč tome, dokumentacija koja je pokradena velikim se dijelom rekonstruirala, a tek smo tada bili na početku.

:: Gdje ste sada u istrazi oko krađe novca namijenjenog obrani?

– Preko računa u Villachu saznali smo za 88 drugih računa na koje su išli nalozi za plaćanje. Od desetak država u kojima su ti drugi računi otvoreni tražili smo daljnje podatke. Od nekih smo dobili poziv da nadopunimo i specificiramo zahtjev. Odgovore su dali Mađarska, Švicarska, Lihtenštajn, Cipar, Izrael… Otvorile su se daljnje stotine računa koji su se granali sa svakog od 88 spomenutih.

* Cijeli intervju pročitajte u današnjem Obzoru tiskanog izdanja Večernjeg lista

DA VAS ČUJEMO

KVIZ Ako u Hrvatskoj niste od jučer, ovo morate znati! Koliko gradova Lijepe naše prepoznajete po slici?

čuvajte ih se

Ne može im se vjerovati: Ovih 6 horoskopskih znakova su patološki lažljivci koji će vas prevariti bez trunke savjesti!

POLICIJA OSIGURAVA MJESTO

FOTO Knin u šoku: Ovo je zgrada u kojoj se dogodila tragedija, jedna osoba je poginula

Sve popularnije

Jeste li čuli za impact poduzetništvo? Zaludjelo je svijet, a i u Hrvatskoj ima sve više sljedbenika

Hrvatski IT briljira

Tehnološki prodor: Hrvatski softver podiže standarde u Švicarskoj

Uređaj koji mnogi imaju kod kuće mogao bi biti izvor ozbiljnih zdravstvenih problema: ‘Odmah ga isključite ili bacite’