Predsjednica Nacionalne fronte

Le Pen Francuze želi štititi od džamija i globalnih kapitalista

Marine Le Pen
Foto: Reuters/PIXSELL
1/5
14.12.2015.
u 15:37

Desničarski nacionalizam miješa s lijevim pristupom ekonomskim pitanjima

Marine Le Pen, 47-godišnja predsjednica francuske stranke Nacionalna fronta ili, u opisu njezinih kritičara, jednostavno rečeno "đavolova kći", stoji je na blještavo osvijetljenoj pozornici spektakularne pariške dvorane Salle Wagram, udaljene 500-tinjak metara od Slavoluka pobjede. Stoji na tom mjestu u četvrtak navečer i drži govor pred stranačkim pristašama, uvjerena da je samo tri dana dijeli od cementiranja pobjede na regionalnim izborima, a nakon toga još samo godina i pol dana do, uvjerena je, pobjede na izborima za predsjednicu Francuske. Bio bi to povijesni uspjeh za krajnje desnu stranku koju je naslijedila od oca Jean-Marie Le Pena, no to je uspjeh u koji Marine Le Pen vjeruje.

– Mi smo jedina stranka naroda. Ne bojte se onih totalitarista – govori Marine Le Pen, aludirajući na dvije tradicionalno vodeće francuske stranke, socijaliste i republikance, koje su se nakon prvog kruga regionalnih izbora udružili u regijama u kojima su u prvom krugu pobijedili kandidati Nacionalne fronte. – Ne dajte se prestrašiti. Ne popuštajte pred tim intelektualnim terorizmom – kliče Le Pen, a salom Wagram odjekuje pljesak.

Politika i prijetnja terorizma pratile su Marinu Le Pen praktički čitav život. Imala je četiri godine kad je njezin otac Jean-Marie Le Pen 1972. godine osnovao stranku, u čije je redove uključio i javno deklarirane fašiste, antisemite, sudionike i nostalgičare režima iz Vichyja.

Osvanula u Playboyu

– Stranka je rasla sa mnom, i ja s njom – rekla je Marine Le Pen u jednom intervjuu.

Imala je osam godina kad joj je terorizam pokucao na vrata: usred noći 1976. godine na njihov obiteljski dom bačena je bomba u pokušaju atentata na njezina oca. Nitko nije ozlijeđen. Dvadeset kilograma dinamita – to je ono što ju je formiralo kao mladu osobu zainteresiranu za politiku.

– Politika je za mene započela tako što sam iskusila nasilje usmjereno prema meni – rekla je u jednom drugom intervjuu.

Imala je 15 godina kad su se njezini roditelji razveli 1984., a 19 godina kad je njezina majka Pierrette Le Pen osvanula u francuskom izdanju Playboya, javno prikazujući svoga bivšeg muža kao radikalnog političara koji je zbog svoje taštine i ponosa bio okrutan prema svojoj ženi, koji mrzi Židove iz dna duše, a o Adolfu Hitleru izražava se kao o "ujaku Dolfieju". Intervju u Playboyu bio je začinjen fotografijama polugole Pierrette Le Pen, i to u pozi domaćice koja usisava stan, u ulozi koju joj je zadrti muž očito želio namijeniti. Marine Le Pen nije progovorila s majkom sljedećih 15 godina.

Danas Marine Le Pen ima iza sebe dva razvoda braka, troje djece, a oba bivša muža, kao i sadašnji, članovi su stranke. Stranke koju je Marine Le Pen preuzela od svoga oca 2011. i koju od tada vodi prema sve većim uspjesima. Liberalna i lijeva Francuska nazivala je njezina oca đavlom francuske politike, slijedom toga ona je dobila etiketu đavolove kćeri, no Marine Le Pen upustila se u proces dedijabolizacije. Pod njezinim vodstvom Nacionalna fronta dobiva umiveno lice. Javno je osudila holokaust, što je odmak od oca koji je tvrdio da su plinske komore, koje su nacisti koristili u holokaustu nad Židovima u II. svjetskom ratu, samo jedan "detalj" u povijesti. No, kad je njezin otac u travnju ove godine u TV intervjuu ponovio tu tvrdnju, iako je zbog nje već prije osuđivan, te dodao da bi se Francuska trebala udružiti s Rusijom u obrani bijele rase, a usput zasolio i opravdavanjem režima iz Vichyja koji je kao marionetska francuska vlada surađivao s nacistima tijekom okupacije, ali koji za njega "nije bio izdajnički", Marine Le Pen je rekla – dosta! Izbacila je oca iz stranke koju je osnovao i kojoj je do sve do izbacivanja bio počasni predsjednik.

Umiveno lice stranke

Tata Le Pen u kolovozu ove godine ogorčeno je izjavio da neće glasati za Marine Le Pen na predsjedničkim izborima 2017. godine. No, sudeći prema anketama, dovoljno velik broj Francuza hoće i Marine Le Pen će ući u drugi krug predsjedničkih izbora.

Jean-Marie Le Pen jednom je ušao u drugi krug, 2002., kad je za predsjednika po drugi put izabran Jacques Chirac, no Jean-Marie je uvijek bio više percipiran među biračima kao remetilački faktor, a manje kao lider stranke koja je zaista sposobna vladati. Marine Le Pen, za razliku od njega, sve većem broju francuskih birača ostavlja dojam da bi zaista bila sposobna vladati.

Umiveno lice stranke ipak ne znači da je Nacionalna fronta postala normalna stranka centra. I dalje je retorika nacionalistička, usmjerena protiv imigranata. Marine Le Pen se zalaže za izlazak Francuske iz eurozone i vraćanje franka kao nacionalne valute, za vraćanje graničnih prijelaza i izlazak Francuske iz schengenske zone, za zatvaranje džamija u kojima se propovijedaju radikalne ideje, prisiljavanje muslimanskih doseljenika da prihvate francusku kulturu ili se odsele, pa čak i za protjerivanje legalnih doseljenika koji u Francuskoj žive bez posla, na socijalnoj skrbi, dulje od šest mjeseci.

No, desničarski nacionalizam Marine Le Pen miješa s ljevičarskim pristupom ekonomskim pitanjima. U zemlji u kojoj je stopa nezaposlenosti narasla na najvišu razinu u posljednjih 18 godina (10,6 posto), mnogi birači bježe iz tabora dviju tradicionalnih stranaka lijevog i desnog centra u tabor Nacionalne fronte zbog toga što im se sviđa što Marine Le Pen kritizira kapitalizam i promovira ideju o državi kao o zaštitnici običnih građana od domaćih i globalnih kapitalista. Sve to, dodatno, Marine Le Pen miješa i s pragmatičnim pristupom u lokalnim sredinama u kojima je Nacionalna fronta došla na vlast. Njezini gradonačelnici sada sade cvijeće po gradskim parkovima i postavljaju ležeće policajce po ulicama u pokušaju da se svide biračima i portretiraju NF kao stranku ništa manje sposobnu za upravljanje zajednicom od dviju tradicionalnih stranaka centra koje su se dosad izmjenjivale na vlasti.

Strah ide u prilog

– Naša prisutnost u vlasti na lokalnoj razini je temelj za uspon na vlast na nacionalnoj razini – rekla je Marine Le Pen 2013. godine. Na predsjedničkim izborima 2012. osvojila je 18 posto, na lokalnim (gradskim i općinskim) izborima 2014. stranka je dobila 11 gradonačelničkih mjesta, prije osam dana u prvom krugu regionalnih izbora stranka Marine Le Pen završila je prva u šest od 13 francuskih regija. Osvojila je 28 posto glasova na razini čitave Francuske, što je bolje od prethodnog rekorda – 25 posto na europskim izborima prošle godine.

Stranka je u usponu, a potpora joj je rasla i nakon terorističkih napada na Pariz 13. studenoga. Predsjednik François Hollande, lider Socijalističke stranke, odmah je uveo izvanredno stanje u Francuskoj, vratio kontrole na sve francuske granice i naredio uhićenja radikalnih islamista i zatvaranje džamija koje kontroliraju radikali. No, birači Nacionalne fronte, koji sve to podržavaju jer Marine Le Pen upravo takve mjere zagovara godinama, ne bježe socijalistima i Hollandeu, nego se drže Marine Le Pen jer u najnovijem razvoju događaja nalaze potvrdu svojih uvjerenja.

Strah od terorističke opasnosti dodatno ide u korist stranci koja je oduvijek gradila svoj rast na strahu građana od drugih, drugačijih, imaginarnih ili stvarnih neprijatelja. Velik dio Francuske zgraža se nad mišlju da bi Marine Le Pen i njezina Nacionalna fronta mogli vladati zemljom. Zgražanje u dvjema velikim strankama, Socijalističkoj stranci predsjednika Françoisa Hollandea i Republikanskoj stranci bivšeg predsjednika Nicolasa Sarkozyja, toliko je veliko da su nakon pobjede NF-a u prvom krugu regionalnih izbora zaboravili na svoje razlike i udružili snage. U donedavno nezamislivim scenama, stranački simpatizeri socijalista dijele letke i plješću na skupovima republikanskih kandidata u drugom krugu, i obrnuto. Sve samo da lepenovci ne dođu na vlast.

>> Nacionalna fronta nije pobijedila ni u jednoj regiji 

>> Socijalisti za Sarkozyja kako bi izbacili Le Pen

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije