Obećanja o lakšem životu i većim mogućnostima nakon ulaska u Europsku uniju svakako su utjecala na odluku građana da podrže priključivanje Hrvatske zajednici zemalja Starog kontinenta. No i prije i nakon datuma referenduma bilo je dvoznačnih tumačenja olakšica koje će građanima biti dostupne. Veće tržište rada, a time i lakše nalaženje posla svakako su motiv, no za to ćemo imati šansu tek nakon 1. srpnja 2013. Ta šansa nije zajamčena, svaka zemlja članica pri ratifikaciji ugovora Hrvatske s EU može uvesti zabranu zapošljavanja Hrvata do najviše sedam godina. U bruxelleskim krugovima čuje se da nemaju ništa protiv Hrvata, i vjerojatno neće biti zabrane, no muči ih tko sve ima hrvatsku domovnicu.
Ulazak u EU svakako će olakšati situaciju izvoznicima i uvoznicima, koji se neće morati mučiti s carinjenjem, no građani će za slobodan put ipak morati pričekati najmanje četiri godine. Do tada bi trebali osigurati tehničke uvjete za pomicanje schengenske granice, a EU će svake godine za to davati 150 milijuna eura. Na šest pitanja koja su ostala nejasna, odgovorio nam je Daniel Mondekar, predsjednik Odbora za europske integracije.
Šest pitanja i odgovora što nas čeka ulaskom u Europsku uniju
Možemo li putovati bez putovnice i gdje čekamo u zračnim lukama?
Do ulaska u EU mi smo i dalje „non-EU country“ i prolazimo kroz provjere. Od 1. srpnja 2013. koristimo ulaze za građane EU, a nakon „ulaska“ u Schengen, vjerojatno 2015. godine, potpuno se brišu granice prema zapadu.
Moraju li građani i tvrtke plaćati carinske troškove za uvoz/izvoz?
Do ulaska u EU carinjenje funkcionira po trenutačnim pravilima i ugovorima, a nakon ulaska u EU roba koja dolazi iz EU u Hrvatsku ili pak iz Hrvatske ide u EU ne carini se. EU prema trećim zemljama ima zajedničku politiku carinjenja.
Hoće li Hrvati moći štedjeti i dizati kredite u zemljama EU?
Ovisi od članice do članice. Hrvatska će po tom pitanju profitirati jer postaje manje financijski rizična, porast će konkurencija, a naše će financijske institucije izaći na europsko tržište te će postupno doći i do smanjenja regulatornih troškova.
Bude li Hrvatskoj loše u EU, kakve su joj šanse da izađe?
Prvo Sabor mora donijeti takvu odluku, pa građani na referendumu glasuju za izlazak. Nakon toga Vlada obavještava Europsko vijeće te započinje pregovore o istupanju. Nakon završetka pregovora sklapa se ugovor o izlasku.
Hoće li se Hrvati ulaskom lakše zapošljavati u Europskoj uniji?
Bit će nam dostupnija kvalitetnija i bolje plaćena radna mjesta, a najveća prednost je ukidanje administrativnih barijera i papirologije. Svaka zemlja može zabraniti zapošljavanje Hrvata na neko vrijeme, a najviše na sedam godina.
Mora li Hrvatska kao članica EU uvesti euro kao monetu?
Ne. Euro je vezan uz ulazak u eurozonu, a to je zaseban proces koji države mogu ili ne moraju proći. Stjecanje uvjeta za prelazak na euro ovisi o stabilnim financijama (kontroli deficita i javnog duga), stabilnom tečaju, stabilnosti cijena i kamatnih stopa.
Gurači u EU nam stalno samo govore o ukidanju carina, a ne kažu o gubitku povrata PDV-a (MwtS u Austriji)!. Gubitak tog povrata veći je od dobitka od ukidanja carina. Toliko o objektivnosti EU-fila