Nakon Belgije, Finske, Švicarske, Španjolske, Irske, Francuske i Hrvatska će ove jeseni ući na listu zemalja koje su zakonom regulirale vlastiti jezik. Do tada bismo, naime, trebali imati izglasan Zakon o hrvatskom jeziku, koji je na javnom savjetovanju do 31. kolovoza. Javna rasprava bit će prilika stručnjacima da se izjasne o zakonskom prijedlogu, da ga podrže ili predlože nova rješenja, s obzirom na to da nisu aktivno sudjelovali u izradi ovoga nacrta.
Naime, jučer predstavljeni zakon izradili su Vladini pravnici na temelju nacrta radne skupine Matice hrvatske, koja još nije obznanila što je predlagala u svom nacrtu. Njihov prijedlog, koji su matičari u strogoj tajnosti početkom godine odaslali Ministarstvu obrazovanja i Ministarstvu kulture, imao je, prema tada dostupnim informacijama, samo nekoliko članaka.
Zakon iščekivali desetljećima
"Riječ je o nacrtu Zakona do koga se došlo nakon tromjesečnog usuglašavanja stručnih službi Ministarstva znanosti i obrazovanja RH s Radnom skupinom Matice hrvatske za izradu nacrta Zakona o hrvatskom jeziku. Ovu inačicu nacrta Zakona o hrvatskom jeziku na svojoj sjednici od 1. kolovoza 2023. godine jednoglasno je poduprlo Predsjedništvo Matice hrvatske, te poziva sve matičare, hrvatsku intelektualnu javnost i domoljubne građane Republike Hrvatske da ga također podupru", poručilo je jučer odaslanim priopćenjem Predsjedništvo Matice hrvatske. Ne krijući zadovoljstvo Vladinim prijedlogom, poručuju da su Zakon o hrvatskom jeziku Hrvati iščekivali desetljećima znajući da njegovim donošenjem skrb o hrvatskom jeziku i književnosti, kako kažu, dobiva nužan institucionalni okvir, kojim se našem jeziku omogućuje nesputan razvoj na dobrobit hrvatskoga naroda i sveukupne hrvatske kulture.
POVEZANI ČLANCI:
"Pozivamo sve intelektualce koji se bave jezičnom problematikom da tijekom javne rasprave iznesu prijedloge za poboljšanje sadašnje inačice nacrta Zakona o hrvatskom jeziku kako bi bio što kvalitetniji kad se uputi u saborsku proceduru", poručilo je Predsjedništvo Martice hrvatske.
A predloženi Zakon, koji je jučer predstavio ministar Radovan Fuchs, među ostalim definira osnovna pravila u javnoj i službenoj komunikaciji, ne zadire u umjetničke i književne slobode, još manje u privatnu komunikaciju, ne predviđa nikakve kazne, a obvezuje Vladu da u roku od dvije godine donese Nacionalni plan hrvatske jezične politike uz popis prioritetnih ciljeva i mjera.
– Zakon se nameće kao iskorak u opstojnosti i razvoju hrvatskog jezika i treba ga shvatiti kao zalog očuvanja jezika u budućnosti. Komunikacija među građanima i u umjetničkom izražavanju ostaje kako jest, tj. ne ograničava se sloboda. Donosi pravila u smislu poučavanja u obrazovnoj vertikali od dječjih vrtića do sveučilišta, gdje se djecu treba poučavati standardnom hrvatskom jeziku, uz slobodnu upotrebu narječja i idioma kod kuće. Nastavni predmet "Hrvatski jezik" u osnovnim i srednjim školama ostvaruje se tako da je barem polovina sadržaja usmjerena na jezične teme. Također, Vlada će se pobrinuti da se hrvatski jezik uči i među Hrvatima koji žive izvan Hrvatske – kazao je ministar Fuchs. Poručio je da je svrha Zakona zaštita identiteta hrvatskog naroda, jer jezik je nematerijalno dobro. Definirano je i da hrvatski državljani imaju pravo na hrvatskom jeziku podnositi peticije EU parlamentu i predstavke Europskom ombudsmanu te se obraćati ustanovama i savjetodavnim tijelima EU na hrvatskom jeziku i na njemu dobivati odgovor, a tijela državne vlasti morat će zaposliti i lektore.
– Nadam se da će Zakon biti poticaj da nastavimo razvijati jezik, pratiti kako se razvijaju drugu jezici, usklađivati nazivlje i termine s razvojem znanosti, društva, ni u jednom trenutku ne gubeći svijest o vrijednosti raznolikosti naših narječja – kazala je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.
A kako na nacrt Zakona gleda Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik.
– Pozdravljam ozbiljan pristup Vlade zaštiti i očuvanju hrvatskoga jezika. Mi koji se jezikom bavimo profesionalno trebamo biti zadovoljni što se odsad još ozbiljnije i temeljitije pristupa i samom hrvatskom jeziku, njegovoj javnoj uporabi i zaštiti, ali i jezikoslovnoj struci. Činjenica je da je, primjerice, lektorska struka bila izrazito podcijenjena, a ovim se zakonskim prijedlogom čak predlaže ustrojavanje lektorskih služba u tijelima državne vlasti, što smatram stvarnim znakom pojačane skrbi o jeziku zakonodavne vlasti. Možda bi se još jači naglasak trebao staviti ili više razraditi pitanje koordinacije hrvatskih prevoditeljskih služba u tijelima Europske unije s jezikoslovnim institucijama u Hrvatskoj, ali i tu je prostor zasigurno otvoren uključivanjem u Vijeće za hrvatski jezik osobe iz ministarstva mjerodavnoga za europske i vanjske poslove, što je zapravo još jedan pozitivan iskorak – smatra Jozić. Kaže da sada imaju i mjesec dana javne rasprave, u koju će se Institut za hrvatski jezik itekako uključiti i dati svoje prijedloge za dodatno poboljšanje teksta Zakona o hrvatskom jeziku.
POVEZANI ČLANCI:
Kad je riječ o Vijeću za hrvatski jezik, koje bi se prema Zakonu trebalo skrbiti o jeziku i koje će osnovati Vlada, Jozić izražava suzdržani optimizam, poučen dosadašnjim iskustvom sa sličnim jezikoslovnim vijećima.
Nacionalni plan
– Budući da je sjedište Vijeća u našem Institutu, mi ćemo kao izrazito učinkovita i produktivna javna znanstvena institucija dati sve od sebe da i taj mogući problem prebrodimo i da Vijeće bude maksimalno učinkovito i svrhovito. Jedna od najvažnijih uloga Vijeća, koliko sam razumio, bit će sudjelovanje u izradi Nacinalnoga plana jezične politike, što je također novost u dosadašnjem odnosu politike prema jeziku. Mislim da hrvatskom jeziku kronično nedostaje ozbiljniji, pa ako hoćete i politički osvješteniji pristup jeziku kao važnom dijelu nacionalnoga identiteta, a ja se iskreno nadam da ćemo se upravo izradom Nacionalnoga plana približiti onoj razini skrbi o nacionalnom jeziku kakav je, primjerice, u susjednoj Sloveniji, koja ulaže velika financijska sredstva u razvoj digitalnih jezičnih tehnologija – zaključuje Jozić.
Podržajem! 👍