U pitanju je liberalni kapitalizam koji radi u cilju monopola korporacija iz velikih europskih zemalja. Mi ne smijemo na njihov teren, a oni mogu na naš - kazao je agronom Marijan Jošt na današnjoj konferenciji za novinare ekoloških udruga u povodu nacrta nove europske legislative o sjemenu i sadnom materijalu kultiviranog bilja kojim se znatno ograničava širenje domaćih sorti, i ujedno je, tvrde, i predmet sukoba interesa. Zelena mreža aktivističkih udruga (ZMAG) i 17 drugih ekoloških udruga poslali su, naime, otvoreno pismo budućem hrvatskom povjereniku u EK Nevenu Mimici, ministru poljoprivrede Tihomiru Jakovini te budućim zastupnicima u EU parlamentu, izražavajući zabrinutost oko prijedloga nove uredbe koja će vrtlarima, poljoprivrednicima i entuzijastima nametnuti certifikaciju domaćih sorti sjemena, trguju li njima, te kvantitativna i geografska ograničenja.
Jošt naglašava kako se ne radi o zabrani korištenja domaćih sorti u vlastitom vrtu. To će se moći raditi i ubuduće. No činjenica je da se time ugrožavaju male tvrtke, odnosno proizvođači sjemena, koji bi za certifikaciju morali platiti 12.000 eura. No kako time ne stječu i intelektualno vlasništvo nad domaćim sjemenom, kakvo imaju veliki svjetski igrači sa svojim hibridima, u tome neće naći ekonomsku računicu pa će se do domaćeg sjemena moći samo razmjenom. Domaćih će sorti tako biti sve manje i nestajat će s tržnica, upozorila je Sunčana Pešak iz ZMAG-a. Rajčica će biti rajčica, velika crvena, a ne i sitna, kruškolika... kaže ona, dok Jošt upozorava kako varaždinski kupus, koji je bio nadaleko poznat, danas u nas raste iz talijanskog sjemena.
- Tu je potreban veći angažman Ministarstva poljoprivrede. Netko je zabrljao s kupusom davno prije ove priče o europskoj direktivi - poručio je Jošt.
Ministar Jakovina priopćio je kako se u javnosti šire dezinformacije.
- Treba razlikovati proizvodnju reprodukcijskog materijala namijenjenog širokom tržištu i proizvodnju i uporabu sjemena autohtonih sorti za vlastitu uporabu. Obavezan nadzor nad proizvodnjom reprodukcijskog materijala (u pogledu zdravstvenog stanja i sortnosti) garancija je kupcima da na tržištu kupuju zdravo sjeme i sortu koja je deklarirana na pakiranju - tvrdi Jakovina.
Dodaje kako je i sada dozvoljena razmjena sjemena između proizvođača ili proizvođačkih udruga, međutim, za svako komercijalno stavljanje na tržište nužno je da sorta bude upisana na Sortnu listu bilo kao »standardna« bilo kao čuvana sorta. Postupak priznavanja čuvanih sorti je značajno pojednostavljen, no nažalost, unatoč konstantnom informiranju i pozivanju na aktivnost putem svih stručnih službi Ministarstva, do sada je priznato tek 5 sorti (Varaždinski kupus, Ogulinski kupus, Ludbreški hren, Brački jabučar-rajčica i Šibenski šljivar-rajčica), a sedam je u postupku priznavanja (Podravkin bijeli-pastrnjak, Domaći lišćar-peršin, Virovitičanka-paprika, Slavonski ljubičasti-luk, Feferoni crveni ljuti-paprika, Feferoni žuti ljuti-paprika i Feferoni zeleni blagi-paprika). - Ovim putem još jednom apeliramo na udruge i proizvođače da se više uključe u očuvanje i zaštitu naših autohtonih sorti bilja - poručio je Jakovina.
>> EU neće zabraniti sadnju rajčica na balkonima
