Ne smanji li se znatno potrošnja antibiotika, predviđa se da će do 2050. godišnje više od deset milijuna ljudi u svijetu umirati od infekcija uzrokovanih bakterijama otpornima na antibiotike.
Podaci o potrošnji antibiotika u Hrvatskoj pokazuju da se od 2010. godine potrošnja antibiotika u odnosu na prethodno razdoblje donekle stabilizirala, međutim, i dalje uzimamo više antibiotika nego što ih prosječno uzimaju stanovnici EU. Više ih trošimo od Nizozemske, Estonije i Švedske, manje od Grčke, Francuske i Italije.
Telefonski zahtjevi
Istovremeno, podaci govore da se više od 90 posto potrošnje antibiotika u Hrvatskoj potroši u izvanbolničkom liječenju. Najčešći su razlog propisivanja antibiotika akutne respiratorne infekcije. Iako je riječ o najčešće samolimitirajućim infekcijama, kod akutne upale srednjeg uha i akutnog rinosinuitisa u velikoj se mjeri propisuju antibiotici usprkos snažnim preporukama i smjernicama protiv rutinske primjene antibioticima.
Na tijek većine akutno respiratornih infekcija antibiotici ne utječu, a mogu izazvati nuspojave kao osip, bol u trbuhu, proljev i povraćanje.
Činjenica je da mnogi liječnici pribjegavaju tzv. defenzivnoj medicini, odnosno propisuju lijekove na pritisak pacijenata. Petina pacijenata s akutnim respiratornim infekcijama kontaktira svog obiteljskog liječnika i većina onih koji ih od njega traži – antibiotik i dobije.
Lanjsko je istraživanje u Liječničkoj komori pokazalo da svaki drugi liječnik (49%) zahtjevima pacijenata kad je riječ o liječenju i pretragama udovoljava rijetko, a skoro trećina (30%) često dok samo 12% to nikada ne čini. Preostalih osam posto to rade uvijek i vrlo često, pokazalo se na uzorku od 1273 liječnika.
Australsko istraživanje pokazalo je da više od polovine obiteljskih liječnika pristaje propisati antibiotik za akutne respiratorne infekcije da bi zadovoljili očekivanja bolesnika. Istovremeno, velik broj obiteljskih liječnika mišljenja je da propisivanje antibiotika u primarnoj zdravstvenoj skrbi nije uzrok razvoju rezistencije na antibiotike, već ga vide u bolničkom propisivanju ili pak u masovnoj veterinarskoj primjeni.
Zbog tih su razloga na nedavnom X. međunarodnom kongresu Društva nastavnika opće/obiteljske medicine naglasili važnost smjernica za antibiotičko liječenje najčešćih infektivnih bolesti u obiteljskoj medicini, što je prenio stručni časopis Medix.
U svakodnevnoj je praksi jedini značajan bakterijski uzročnik upale grla Streptococcus, a smjernice za postavljanje dijagnoze i odabir odgovarajućeg antibiotika za liječenje upale grla uzrokovane tom bakterijom donijela je radna skupina za grlobolju Interdisciplinarne sekcije za kontrolu rezistencije na antibiotike (ISKRA).
Smjernice pak za akutnu upalu sluznice nosa i upalu srednjeg uha preporučuju strategiju odgođenog propisivanja antibiotika, osim u iznimnim slučajevima (sustavna bolest, visoki rizik za komplikacije i sl.). Kod akutnog sinusitisa antibiotik se propisuje tek deset dana od početka simptoma ne dođe li do poboljšanja. Kod akutne upale srednjeg uha (otisis media) antibiotik je indiciran ako se simptomi znatno pogoršaju ili ne poprave unutar tri dana ili se pogoršaju.
Inače, smjernice nisu doslovno jamstvo za uspješno liječenje svakog bolesnika, već pristup svakom pacijentu treba biti individualiziran, ali pridržavanje smjernica osigurava standardizirani pristup. Odstupanja od smjernica trebaju biti dobro argumentirana, a načelno neslaganje s odrednicama smjernica trebalo bi objaviti radnoj skupini kao poticaj za razvoj postojećih smjernica.
Odgođeno propisivanje
Kao moguće strategije za rješavanje problema neracionalnog propisivanja antibiotika, sugerira se nekoliko mjera. To su: odgođeno propisivanje uz pozorno praćenje, podijeljena odluka koja podrazumijeva komunikaciju s pacijentom i pojašnjavanje krive percepcije, zatim napisane upute za bolesnike koje na jednostavan način mogu reducirati primjenu antibiotika kod akutnih respiratornih infekcija. To je ujednačena edukacija i smjernice koje će rezultirati ujednačenim stavovima, kao i javnozdravstvene mjere edukacije stanovništva.
U hitnoj kirurškoj ambulanti KB-a Dubrava napadnut liječnik
Kako pijemo? to uopće nije istina. Ali ih jedemo. Ako ste mislili na sve one krave u McDonaldsu, ribu iz uzgoja, piliće iz međumurja, itd... onda stvarno tamanimo antibiotike. Ako ste vegeterijanac onda konzumirate više pesticide. Mokžete odlučiti. Ali napokonn jedno dobro istraživanje večernjeg kako nas industrija zagađuje.