Voda se iz Kokorića gotovo posvuda povukla i za sobom ostavila krš, lom i smeće. Još je jedino pred kućom Stipe Kokorića pravo malo jezero iz kojega izviruje rašćika. Još prije nekoliko dana pod vodom mu je bilo prizemlje i prvi kat kuće u koju se još uvijek ulazi preko pješčanog nasipa, postavljenog u pokušaju da se zaustavi prodor vode, i daske.
Tim su putem ušli i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat kojega su nakon sastanka održanog u Vrgorcu u obilazak doveli župan Blaženko Boban i vrgorački gradonačelnik Ante Pranić.
Isprevrtano pokućstvo, uništeni kućanski aparati, podovi i zidovi puni vlage prizor su u mnogim kućama u Kokorićima. Ljudi skrivaju suze i uzdišu u jednom trenutku, u drugom se šale i smiju. Moglo je biti i gore, kažu.
>> FOTO Ministar Darko Horvat obišao stanovnike nedavno poplavljenog sela Kokorići
- Samo neka je glava na ramenu, pomoći ćemo jedni drugima i nastaviti živjeti ovdje – govori Zvonko Pervan, vlasnik Eko-etno sela Kokorići koji je svoje kamene kućice namijenjene turistima, otvorio svojim najugroženijim suseljanima.
Ministar Horvat obećao im je pomoć države. Već u petak u Kokoriće će doći pripadnici Hrvatske vojske koji će pomoći stanovništvu u saniranju posljedica.
- Hitno, već sutra uz pomoć HV treba očistiti ono što je uništeno, popisati štetu da bismo mogli napraviti procjenu. Šteta je velika i gotovo pa trajna i mislim da na pokretninama sanacija ne dolazi u obzir. Jednostavno, sav taj namještaj, podove, drvenariju treba što prije izbaciti van, vojska će u tome pomoći, napraviti dezinfekciju i u suradnju s Gradom Vrgorcem, Splitsko-dalmatinskom županijom i Građevinskim fakultetom ustanoviti štetu na građevinskim objektima, napraviti troškovnike i sanirati ih da budu useljivi i čak bolji i ljepši nego što su bili – rekao je u Kokorićima ministar Horvat. Istaknuo je da ministarstva imaju sredstva predviđana za ovakve situacije.
- Ne vidim razloga zašto ovi ljudi, kao i drugdje, ne bi dobili nove hladnjake, škrinje, štednjake... Mislim da je to najmanje što država može učiniti za ove stanovnike – rekao je Horvat.
>> VIDEO Poplava u selu Kokorići
Na terenu su bili i djelatnici Hrvatskih voda koji od 2016. godine rade na izradi projektne dokumentacije ne izradi tunelskih sustava koji bi zaustavili ovakve nepogode. Riječ je o projektu koji košta 100 milijuna kuna za čiju će realizaciju trebati pet godina, ali u projekt je uključen i manji tunel koji bi prevenirao poplavljivanje Kokorića.
Međutim, ono što najviše muči proizvođače jagoda, po kojima su Kokorići poznati što je poplava uništila sustav za navodnjavanje i ako se ne popravi na proljeće će imati sušu i usjevi će im propasti. Ali, župan Boban je rekao kako je Županija rebalansom proračuna već osigurala sredstva za njegov popravak koji će započeti čim to bude moguće. Prirodna nepogoda će biti proglašena uskoro, u trenutku kada se dogovori s gradonačelnikom Pranićem jer nakon njezina proglašenja građani imaju rok od 15 dana za prijavu štete.
- Dolaze plinske grijalice koje će biti podijeljene, a Županija je preuzela obvezu da svim ugroženima za 12. i 1. mjesec platimo struju. Ovdje ima jedna obitelj koja je teško stradala u poplavi, a u sustavu su socijalne skrbi. Županija će snositi troškove saniranje njihovog objekta – rekao je Boban.
Gradonačelnik Pranić je naglasio kako se na području Vrgorca i susjednih Ploča i Pojezerja 4000 ljudi bave poljoprivredom i svake jeseni strahuju od poplave.
-Dobili smo garanciju Hrvatskih voda za nama životno važan projekt sprječavanja poplava na području Vrgorskih polja. Danas smo s ministrom Horvatom dogovorili obnovu kuća, ranije smo s ministricom poljoprivrede dogovorili obnovu nasada. Pred nama je veliki radni ciklus. Sve je lako kada imamo podršku Županije i Vlade – poručio je Pranić.
E, ovo je već vijest! Hvale vrijedne izjave ministra i lokalne zajednice, nadam se da se neće izgubiti na putu do svoje realizacije u moru nebitnih vijesti o kaputima naših starleta i uzdasima sa zagrebačke špice. Ovi ljudi su vrijedni, uložili su puno u poljoprivredu i danas moramo cijeniti svakog našeg čovjeka koji može, hoće i znade proizvoditi hranu, zadržati ga u zavičaju. Pomoć, koliko god koštala, nema cijenu u usporedbi s još jednim egzodusom domaćeg stanovništva, ovoga puta vrgoračkog polja, izazvanim intervencijama u krajolik ( ovaj put izgradnja autoceste preko kraškog procjednog terena kojim je dosad otjecala oborinska sljevna voda ).