Iako je prema medijskim istraživanjima ministrica kulture Andrea Zlatar Violić među najnezamjetnijim članovima Vlade, njeno se Ministarstvo na e-stranicama imalo čime pohvaliti. I najaviti ponešto od planova za 2014. godinu. Pa će ova godina, općoj recesiji unatoč, ipak biti godina rezanja muzejskih vrpci i ispijanja pjenušca. Nakon dugih radova ove bi godine svoja vrata trebali otvoriti Muzej Apoksiomena u Malom Lošinju, Muzej vučedolske kulture i Ornitološki muzej u Metkoviću, a cjelovit postav trebao bi dobiti Gradski muzej u Vukovaru te Zavičajni muzej u Slatini. Tu je i dovršenje obnove kuće A. G. Matoša u Tovarniku, ali i Maškovića hana što je projekt vrijedan 2,709.257 eura, od čega Europska unija daje 2,031.943 eura. Planira se i otvorenje knjižnica u Gospiću, Lipovljanima i Pleternici i raspisivanje natječaja za europsku prijestolnicu kulture.
Ranije izgubljena publika
A u kakvom je stanju ministrica zatekla Ministarstvo u 2011. godini?– Zatekli smo nedostatak kulturne strategije i kulturne politike, nedostatak statističkih podataka, zastarjelo funkcioniranje kulturnih ustanova, prevelik iznos financiranja hladnog pogona u odnosu na programe, zastarjelu zakonsku regulativu, preveliku budžetska ovisnost kulture, manjak menadžmenta i nesustavno upravljanje projektima (veliki projekti započeti su nestručno i nerealno) – tvrde u Ministarstvu kulture i ističu sustavnu podfinanciranost umjetničkog sektora.– Smanjenjem državnog proračuna i rezovima u lokalnim proračunima koji su činili više od polovice ukupnog financiranja kulture, pad godišnjih javnih sredstava iznosio je više od 600 milijuna kuna u odnosu na 2008., što predstavlja cijeli godišnji proračun Ministarstva kulture – ističe ekipa Andree Zlatar Violić. Sve je to rezultiralo smanjenjem kulturne proizvodnje, osipanjem publike i padom zaposlenosti u kulturi. Tako je u izdavačkoj djelatnosti u pet godina koje su prethodile mandatu Milanovićeve Vlade izgubljeno više od 25 posto radnih mjesta!? Ugašene su mnogobrojne kulturne rubrike, emisije, novine, radio stanice i televizije, dok su se koncerti, izložbe i filmske te kazališne premijere prorijedili, a uočen je nedostatak novih generacija publike. Stoga se ciljevi ovog Ministarstva svode na poticanje izvanproračunskog izvora financiranja (jer se budžetsko stalno smanjuje), obnovu i revitalizaciju kulturne baštine, pozicioniranje kulturnog sektora na međunarodnoj sceni, digitalizaciju kulturne baštine, reformu upravljanja institucijama, proširenje umjetničkog obrazovanja i participacije publike s ciljem stvaranja nove publike te intersektorsku suradnju napose s turizmom.A što je učinjeno u dvije protekle godine? U Ministarstvu se hvale da su uveli obvezno strateško planiranje u kulturnim institucijama i kod korisnika natječaja za javne potrebe u kulturi te trogodišnje financiranje programa. Hvale se da je za sedam posto povećan broj financiranih programa, a tu je i Ruksak (pun) kulture.
Više knjiga za knjižnice
Uvedene su poticajne mjere za povećanje inozemnih filmskih produkcija u Hrvatskoj. Od konkretnih projekata tu je palača Moise iz Cresa za koju je odobren projekt obnove iz programa IPA. Ukupna vrijednost projekta iznosi 4,1 milijun eura od čega će se iz IPA sredstava financirati 85%. Povećan je prosječan broj otkupljenih knjiga za narodne knjižnice, povećane su stipendije i uvedene nove stimulacije za pisce, obnovljeno je 11 knjižnica, a Hrvatska će 2015. biti zemlja gost na najvećem sajmu dječje knjige u Bologni. S pravom se Ministarstvo hvali da je u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta pokrenulo sveučilišni studij suvremenog plesa i baletne pedagogije. U Runjaninovoj ulici iznimno su zadovoljni HAVC-om, pa tvrde da je gledanost domaćeg filma u kinima porasla s prosječnih 30.000 na 350.000 gledatelja godišnje, a udvostručen je i broj godišnje proizvedenih cjelovečernjih igranih filmova sa 5 na 11. Raste i proizvodnja drugih vrsta filmova, a količinu prati i kvaliteta ovjenčana i međunarodnim nagradama za “Halimin put”, “Obranu i zaštitu”, “Svećenikovu djecu”, “Ljudoždera vegetarijanca”, “Nije ti život pjesma Havaja”... S Ministarstvom kulture dogovorena je suradnja za dobivanje sredstava iz fondova EU u vezi projekata Salone, Stona, Arheološkog parka Vučedol, Dvoraca Hrvatske, Pet tvrđava, Tematskog parka Sinjska alka, Centra inovativnosti Nikola Tesla, Kumrovca, Kompleksa Rikard Benčić, Doma mladih Split te Tvrđave sv. Nikole.I dok je ekipa ministrice dobro dijagnosticirala stanje i nabrojila konkretne projekte kulturnog sektora, glavno je pitanje “ki će to platit”. A tog odgovora nema, kao što (još) nema ni strateških dokumenata!?
>> Analiza rada Vlade: Dvije godine lutanja
A ko ce placati te muzeje? Sirotinja, penzioneri nezaposleni preko BDP-a