Iako je najopasniji dan na hrvatskim prometnicama petak, najviše ljudi ipak pogine nedjeljom, objavljeno je u Biltenu o sigurnosti cestovnog prometa za 2018. godinu u izdanju MUP-a.
Statistički od ukupno 10.450 prometnih nesreća s nastradalim osobama u prošloj godini, čak 1693 su se dogodile u petak (16,2%), nakon čega slijede ponedjeljak (1559 ili 14,9%) i subota (1513 ili 14,5%). Od ukupno 317 smrtno stradalih u prometu u 2018., čak 60 ih je izgubilo život posljednjeg dana u tjednu (18,9%), nakon kojeg slijede subota (55 ili 17,4%) te ponedjeljak (50 ili 15,8%), prenosi HAK.
Druga je pak 'zanimljivost' da se najviše nesreća dogodilo preko dana, njih 71,6%, dok je preko noći tri puta manje incidenata. Ali po broju poginulih može se zaključiti da su noćni sudari ipak pogubniji pa je tijekom dana poginulo 177 osoba (55,8%), a tijekom noći čak 131 osoba (41,3%).
Što se tiče povezanosti nesreća s meteorološkim uvjetima i stanjem kolnika, Bilten navodi da su se dvije trećine svih teških incidenata dogodile po vedrom vremenu (67,8%). Za oblačna vremena zbilo se 21,3% nesreća, dok po kiši 7,7%, a po snijegu samo 2%. Također je najviše sudionika prometa smrtno stradalo po vedrom vremenu (69,1%).
Mladi vozači su posebno ranjiva skupina, a to potvrđuje i crna statistika. Naime, svaka osma osoba poginula u prometnim nesrećama 2018. pripadala je dobnoj skupini od 18 do 24 godine. Najviše ih je izgubilo život na mjestu vozača (67,5%), a potom suvozača (25,0%) i to vikendom.
U čemu, pak, mladi vozači (18-24 godine) najviše griješe? Analiza prometnih nesreća u 2018. pokazuje da je to najčešće brzina neprimjerena uvjetima (29,2%) pa nepoštivanje prednosti prolaza (15,7%), potom vožnja na nedovoljnoj udaljenosti (8,7%), nepropisno kretanje vozila na kolniku (8,0%) i nepropisna vožnja unazad (7,1%).
S druge strane najopasniji su vozači u dobi od 25 do 34 godine koji su uzrokovali 18,5% svih nesreća, nakon kojih slijede nešto iskusniji pojedinci u dobi između 35 i 44 godine (16,7%).
