– Šezdesetih godina prošlog stoljeća došlo je do grubog zadiranja u povijesnu urbanu strukturu najbaroknijega hrvatskoga grada. A i neke novije građevine sebi, iako manje nametljivo, nastoje pribaviti više časti od povijesnih zgrada u njihovoj blizini – kaže muzejski savjetnik Miroslav Klemm, koji je nedavno izdao fotoesej Izgubljeni grad.
Na osamdesetak fotografija Varaždina izvučenih iz naftalina pokazuju se brojni detalji palača i građanskih kuća koji su nestali, kao što su nestali i prekrasni pogledi na zvonike varaždinskih crkava jer ih nagrđuju novogradnje. Najbolji je primjer Kapucinski trg, na kojem su sagrađeni golema robna kuća, vodotoranj, iza nje, zgrada osigurateljnog društva, kompleks u kojem je bila Varaždinska banka... – Najvrednija građevina na trgu, palača Erdödy, potpuno je time obezvrijeđena. Izgubljeni su grb obitelji, urne s plamenim jezicima iznad pilastara portala palače, nema više grba nad ulaznim vratima. Još 1897. pak se na sjevernom dijelu trga vide zauvijek izgubljene građanske kuće, na čijem se mjestu danas koči robna kuća. A kapelica u dnu samostanskog vrta srušena je kako bi se na njezinu mjestu sagradio autobusni kolodvor. Zauvijek je nestao sastavni dio samostanskog sklopa – oslikava Klemm. Devastiran je i prekrasni Vidovski trg sa spomenikom, na kojem je probijena prometnica. – Potpuno je razorena savršeno oblikovana cjelina. Dokaz je to neosnovane nade u uvrštenje Varaždina na listu UNESCO-a – kaže Klemm, koji je primjere našao, doslovce, u svakom kutu gradske jezgre, ali i na drugim mjestima. Optujska i Filićeva gube lik, a Radićevoj se to već dogodilo.
– Novije građevine moraju veličinom i oblikom poštovati autoritet postojećih. To nije u dovoljnoj mjeri učinila dogradnja prve gimnazije – upozorava Klemm te dodaje da su gotovo nestali vrtovi kraj kuća u Kranjčevićevoj i Gajevoj.
