Jak potres magnitude 4,8 prema Richteru pogodio je otok Krk u četvrtak, a podrhtavanje se osjetilo u gotovo cijeloj Hrvatskoj te nekoliko susjednih država. Osim manje materijalne štete poput pucanja fasada i srušenog dimnjaka, većih šteta, srećom, nije bilo. Seizmolozi i geolozi Geofizičkog odsjeka PMF-a podsjetili su na sve potrese koji se pamte na Hrvatskom primorju. Riječ je o seizmički aktivnom području koje se nalazi na dodiru Jadranske mikroploče i Euroazijske ploče.
- U epicentralnom području Hrvatskog primorja potresi su koncentrirani u relativno uskom, priobalnom pojasu koji se pruža otprilike od Ilirske Bistrice u Sloveniji do Senja u duljini oko 100 km. Najjači potresi u epicentralnom području Hrvatskog primorja i Kvarnera zabilježeni su 1750. god. kod Bakra intenziteta u epicentru I0 = VII – VIII °MSK, 1838. god. kod Rijeke i na Krku I0 = VII °MSK, 1870. god. kod Klane I0 = VIII °MSK, i 1916. god. u Vinodolu (I0 = VIII °MCS) - objavili su seizmolozi i geolozi Geofizičkog odsjeka PMF-a.
Popis potresa u Hrvatskom primorju prenosimo u cijelosti:
Potres kod Bakra 1750. godine
Godine 1750. dogodila se velika serija potresa u blizini Bakra. Najjači potres u tom nizu dogodio se 17. prosinca 1750. oko 16:30 UTC (17:30 SEV). Do listopada 1754. god. u tom se području osjetilo i čulo oko 3000 potresa i tutnjava. Budući da se dogodilo nekoliko jakih potresa, nemoguće je razlučiti utjecaje pojedinih potresa na zgrade u pojedinim mjestima.
Glavni potres napravio je mnogo štete u Rijeci, srušio ili teško oštetio crkvu u Grobniku, a kapele sv. Bartola u Cerniku, sv. Marine u Majuru i sv. Jeronima postale su ruševine. U Bakru je porušena župna crkva sv. Andrije apostola. Šteta od potresa bilo je i u Grižanama, a u susjednom Belgradu je crkva Gospe Snježne bila teško oštećena. Grad Rijeka bio je teško oštećen tako da su mnogi stanovnici Rijeke morali stanovati u daščarama podignutim na obali mora. Maksimalni intenzitet potresa procjenjuje se na VIII °MSK (Medvedev-Sponheuer-Karnikove ljestvice). Procijenjena magnituda glavnog potresa je 5,7. Prema najnovijim istraživanjima podataka o tom potresu (Herak i sur., 2017) epicentar se nalazio u neposrednoj blizini Bakra.
Potresi kod Omišlja na Krku 1838. godine
Serija potresa na Krku u kolovozu 1838. godine započela je prethodnim, slabim potresom 9. kolovoza u 16:46 UTC (17:46 SEV). U noći s 9. na 10. kolovoz osjetilo se nekoliko jačih potresa, a najjači među njima dogodio se u 01:45 UTC (2:45 SEV). Glavni potres dogodio se 10. kolovoza u 19:30 UTC (20:30 SEV). Maksimalni intenzitet tog potresa iznosio je VII °MSK u mjestima Omišalj, Dobrinj, Vrbnik, Bakar i Kraljevica. U Bakru i Kraljevici srušeno je nekoliko dimnjaka, u Bakru se srušio crkveni toranj i oštetio nekoliko obližnjih kuća. U Rijeci je oštećen kaštel, nekoliko kuća, katedrala, kućna su zvona zvonila, a brodovi su se sudarali u luci. Mnogo je kuća u Omišlju pretrpilo štetu od potresa, kao i crkva i zvonik. Katedrala u Krku je ispucala. U Vrbniku su popucali zidovi na kućama. Župnik I. Randić opisao je kako se potres osjetio na brodu koji je bio na moru i na temelju tog opisa Pasarić i sur. (2012) procijenili su da se dogodio tsunami intenziteta 2, odnosno 3 prema Sieberg-Ambraseys, odnosno Papadopoulos-Imamura ljestvici.
Potresi kod Klane 1870. godine
U području Klane godine 1870. dogodio se razoran potres, intenziteta u epicentru VIII°MSK ljestvice. U znanstvenoj literaturi taj je potres dobro opisan. Seizmička aktivnost je započela 28. veljače i trajala je sve do 8. srpnja 1870. Najjači potres se dogodio 1. ožujka 1870. Tri minute prije devet sati navečer prema lokalnom vremenu. Iza tog potresa dogodila su se još dva vrlo jaka potresa, 10. i 11. svibnja. Oba su imala procijenjeni makroseizmički intenzitet VII °MSK. Od najjačeg (glavnog) potresa gotovo sve kuće u Klani su teško oštećene, ali sreća je da nije bilo poginulih. Valja znati da su te kuće bile tradicionalno građene (od nepovezanog kamena) i neotporne na jake potrese. Poznato je da su najviše stradale kuće koje su se nalazile na mlađem aluviju (dolina potoka Ričine), dok su kuće sagrađene na stjenovitom tlu znatno manje bile oštećene. Puno manje razaranja bilo je u selima okolo Klane. Izvor rijeke Rječine zatrpan je za glavnog potresa pa se više ne nalazi ispod brda Podjavorje već ispod brda Kičeja. Klana je tako teško stradala da su nakon potresa stanovnici spavali u štalama, a kuhali u vrtovima. Štete od tog potresa nisu primijećene samo u Klani i neposrednoj okolici već i u Karlovcu i Ljubljani (pukotine u zidovima, padali predmeti). Mjesecima iza ovog potresa trajala je pojačana seizmička aktivnost oko Klane.
Vinodolski potres 1916. godine
Od početka instrumentalnog mjerenja na našem području, što počinje postavljanjem seizmografa godine 1906. u Zagrebu, najjači zabilježeni potres u okolici Kvarnera dogodio se 12. ožujka 1916. u 03:23 UTC (4:23 SEV) oko 10 km istočno od Novog Vinodolskog, lokalne magnitude 5,8. Budući da je intenzitet u epicentru bio VIII °MSC ljestvice, mnogo je bilo šteta u okolici, pa tako i u Grižanama gdje je prouzročio najveću štetu. U tom mjestu je oštećeno preko stotinu kuća od kojih je dvadesetak bilo u neupotrebljivom stanju. Iako manjeg razmjera, isti potres je prouzročio štete i u Triblju, Senju, Baškoj, Brinju, Fužinama, Liču, Vratima i Drežnici, dok se osjetio u Istri, Primorju, Karlovcu, Zagrebu i Sloveniji. Nakon njega, uslijedilo je mnogo slabijih naknadnih potresa, a najjači naknadni potres dogodio se 14. srpnja 1916. u 20:27 UTC (21:27 SEV), lokalne magnitude 5,4 s epicentrom 12 km sjeverozapadno od glavnog potresa u ožujku. Više o tom potresu pročitajte ovdje.
Potresi kod Dobrinja i Šila 1939. godine
Godine 1939. u mjesecu veljači dogodio se roj potresa na istočnom dijelu otoka Krka, između Dobrinja i Šila. U Dobrinju je bilo materijalnih šteta od ovih potresa. Dva najjača potresa magnitude 4,6 i 4,9 dogodila su se 5. veljače u 22:00 UTC (23:00 SEV) i 6. veljače u 07:23 UTC (8:23 SEV), a intenziteta u epicentru ocijenjen je s I0 = VI – VII °MSK ljestvice.
VIDEO Još traju spašavanja u Turskoj: izvukli dječaka nakon 228 sati od potresa
