James Maxwell matematičar je i fizičar koji je utemeljio klasičnu teoriju elektromagnetizma. Objedinio je stoljeća proučavanja magnetizma, elektriciteta i optike u jedan teoretski sklop pa je tako bio prvi koji je demonstrirao kako elektromagnetsko zračenje putuje kroz prostor približno brzinom svjetlosti. Njegovu je uokvirenu sliku na stolu držao Albert Einstein, odmah pokraj slika Michaela Faradaya i Isaaca Newtona. Objedinjavanje optike i elektromagnetizma u jedinstvenu teoriju jedno je od najvećih dostignuća moderne fizike. Upravo je Maxwell prvi predložio metodu rastava na tri boje, odnosno pokazao je da se svaka vidljiva boja može dobiti kombinacijom istih triju osnovnih boja; to je omogućilo prvu fotografiju u boji.
Jedan je francuski plemić, Pierre Simon Laplace zaslužan za razvoj matematičke astronomije i statistike. Formulirao je Laplaceovu jednadžbu koja opisuje mnoge fizičke pojave te dokazao teorem prema kojem se najpoznatija statistička razdioba – normalna razdioba – može dobiti iz binomne kad broj pokusa teži u beskonačno. Bio je i jedan od prvih znanstvenika koji je najavio postojanje crnih rupa i naslutio pojavu gravitacijskog kolapsa. Razvio je i hipotezu porijekla Sunčeva sustava. Bio je ključan u sistematiziranju teorije vjerojatnosti. Jedan je od najznačajnijih matematičara svih vremena i to toliko da ga se smatra francuskim Newtonom.
Prezbiterijanski svećenik Thomas Bayes utemeljio je bayesijansku statistiku, granu statistike koja je po njemu i dobila ime. Bayesijanska teorija u osnovi se bavi pitanjima uvjetne vjerojatnosti, tj. vjerojatnosti događaja uz poznavanje nekog dodatnog podatka. Primjerice, njome se može numerički opisati vjerojatnost da osoba s pozitivnim testom na neku bolest stvarno boluje od te bolesti ako znamo udio populacije koji boluje od te bolesti te pouzdanost testa.
S izumiteljem koncepta računala Charlesom Babbageom radila je grofica Ada Lovelace za koju se smatra kako je bila prvi računalni programer. Bila je kći Lorda Byrona, a s Babbageom je suradnju započela dopisivanjem u vrijeme kada je ovaj osmišljavao svoje koncepte računala. Smatrala se analitičarom, a Babbage ju je nazivao čarobnicom brojeva. Umrla je samo sa 36 godina, a njezine zabilješke o radu s Babbageom danas se drže povijesnim zapisom i jednom od prvih diskusija o računalnom programiranju.
I matematičari imaju sveca zaštitnika! Njemački matematičar David Hilbert snažno je pridonio funkcijskoj analizi, jedan je od osnivača teorije dokaza i matematike logike. No, najpoznatiji je ipak po svojoj zbirci sa 23 neriješena problema iz 1900. godine koja će odrediti smjer istraživanja u matematici 20. stoljeća.
Malo je matematičara dalo takav doprinos matematici kao Joseph Lagrange. Njegova je ostavština tako velika da je njegovo ime jedno od 72 imena upisanih na Eiffelov toranj, a pokopan je u Pantheonu, nacionalnoj grobnici svih francuskih velikana. U osnovi, Lagrange je osmislio teoriju parcijalnih diferencijalnih jednadžbi. Ta se znanost danas koristi kako bi se modelirala toplina, zvuk, elektrodinamika... Uz to, potpuno je preformulirao i pojednostavio Newtonovu jednadžbu klasične mehanike.
Vjerojatno niste znali kako je prvi kalkulator izmišljen još u 17. stoljeću. Otkriće je to Blaisea Pascala, francuskog matematičara i fizičara koji je objasnio koncept tlaka i vakuuma. Princip rada mnogih danas poznatih strojeva i pomagala, primjerice hidrauličkih preša, jest Pascalov zakon hidrostatike. Bio je među prvima koji su se bavili teorijom vjerojatnosti i aktuarskom znanosti, a napravio je i prvi mehanički kalkulator.
Ipak, praktično iza svega spomenutog što znamo o statistici, stoji jedan njemački gospodin. Carl Freidrich Gauss zasigurno je jedan od najznačajnijih matematičara u povijesti. Njemački wunderkind posudit će svoje ime brojnim otkrićima, čak i nekima koja su se dogodila tek nakon njegove smrti. Zvonolika normalna distribucija danas je središnji element moderne statistike, a često je se naziva i Gaussovom krivuljom ili distribucijom. Gaussa je zanimalo i polje diferencijalnih jednadžbi koje se danas ponajviše koriste u modernom inženjerstvu. Sudjelovao je i u dizajniranju prvog elektromagnetskog telegrafa, a velike je, često i revolucionarne doprinose dao u geometriji, teoriji brojeva, kompleksnim brojevima...
