Da nije bilo osobnog rata koji je vlasnik portala Index poveo protiv Linićeva pomoćnika Branka Šegona, tijekom kojega je razotkrio sumnjivi kredit Hrvatske banke za obnovu i razvoj viši od 15 milijuna kuna tvrtki Šegonovih Facta vera, vjerojatno nitko ne bi javno počeo osporavati kredibilitet HBOR-a kao institucije pa ni do sada besprijekornu javnu reputaciju Antona Kovačeva, čovjeka koji ga vodi čak 21 godinu. Istina, reviziju dijela HBOR-ovih kredita pokrenuo je ministar Maras neposredno prije Indexova otkrića, ali je vrlo vjerojatno da ta ministrova akcija ne bi privukla širu pažnju.
Sada, kad prema dostupnim informacijama DORH češlja poslovanje HBOR-a upravo zbog pomoćnikova kredita, aktualizirana su relativno stara pitanja o tome što je sve morala učiniti ista osoba da preživi na vrlo osjetljivoj političko-interesnoj poziciji više od 20 godina te kakvo je zapravo stanje u HBOR-u.
Ima li koga za usporedbu
Kad bismo HBOR uspoređivali s drugim hrvatskim bankama, mogli bismo reći da se sa 25,7 milijardi kuna aktive nalazi među 5-6 najvećih hrvatskih banaka. Znači, HBOR je velik, ali ne radi se o dominantnoj financijskoj instituciji. Međutim, ključna greška je uopće uspoređivati ga s poslovnim bankama. Naime, čak su nam i sugovornici u stručnim i poslovnim krugovima, koji inače daju vrlo visoke ocjene Kovačevu kao osobi i menadžeru, rekli da je ključni problem u tome što HBOR zapravo uopće nije banka iako nosi tu riječ u nazivu. Naime, HBOR uopće ne posluje po računovodstvenim pravilima koje vrijede za banke, a nije ni podložan superviziji HNB-a. Instituciju koja je odobrila na desetke tisuća kredita kroz blisku suradnju s hrvatskim poslovnim bankama, nikad nije bila objektom nadzora i kontrole HNB-a.
Stoga nitko danas zapravo ne može objektivno reći koliko je zapravo HBOR plasirao loših, nenaplativih kredita u svojoj povijesti te koliko ih trenutačno drži u svojem portfelju. To je i razlog zašto je teško dati objektivnu, a ne samo impresijsku ocjenu rada Antona Kovačeva. Kad bismo HBOR-ove podatke mogli usporediti s onima o klasificiranim nenaplativim kreditima poslovnim bankama, onda bismo znali koliko je HBOR radio lošije ili bolje. Budući da je HBOR samo nadzirala državna i komercijalna revizija, koje zapravo nisu ulazile u kvalitetu HBOR-ovih plasmana, mi danas zapravo čak ne možemo reći je li situacija u HBOR-u fantastična ili katastrofalna. Riječ je o golemoj sivoj zoni koja je tolerirana od samog osnutka institucije, komentirao nam je jedan od najuglednijih hrvatskih ekonomista.
Procjena rizika
Stručnjaci smatraju da je došao trenutak za reviziju uloge i pozicije HBOR-a. Nisu bitne pojedinačne istrage DORH-a niti afere koje mogu štetiti međunarodnom ugledu HBOR-a te dramatično podići cijenu zaduživanja, nego bi trebalo napraviti dubinsko snimanje HBOR-a kako bismo mogli vidjeti kolikim je trenutačno rizicima HBOR zapravo izložen, tj. koliko je potencijalno opasan za državni proračun.
Naime, poznato je da je razina javnog duga Republike Hrvatske na oko 65 posto BDP-a, a od toga, iako se tako nije iskazivalo, HBOR drži oko 5 postotnih poena. Dakle, HBOR ima izuzetan utjecaj na stanje javnih financija iako je to osjetljivo pitanje kroz desetljeća pometeno pod tepih. Svi u stručnoj javnosti apeliraju da se od HBOR-a ne radi skandal kao što je krenulo s HGK i Nadanom Vidoševićem jer se radi o dvije odvojene priče i dvije vrlo različite osobnosti čelnih ljudi, ali su isto tako svjesni kako bi svaka detaljna analiza HBOR-ovih aktivnosti mogla otkriti puno toga osjetljivog ili skandaloznog (ovisno o motivaciji i interpretaciji tumačitelja podataka). Primjerice, opće je poznato da se zbog kredita Hypo Alpe-Adria banke, kao i kredita HBOR-a, vodi niz istraga pa i postupaka, a isto tako je jasno da je u mnogim plasmanima istim tvrtkama na sličan način zaglavio HBOR s javnim ili posuđenim novcem. Nitko nikad nije propitivao ni osjetljivo pitanje zajedničkih programa HBOR-a i pojedinih banaka koje su svoje loše kredite zamijenile HBOR-ovim.
Nadalje, poduzetnici s kojima smo razgovarali poručuju kako je zaista pomalo anakrono da u nazivu HBOR i dalje stoji riječ obnova. Od rata je prošlo 19 godina. Dio stručnjaka smatra greškom što HBOR nije više transformiran u smjeru banke koja bi pokrivala izvoz po uzoru na EX-IM, a drugi pak poručuju kako je HBOR trebao svoja sredstva koristiti više za kreditiranje razvoja infrastrukture – elektrana, luka, dalekovoda, plinovoda, cesta..., kako to rade zapadne razvojne banke.
>>Linić: Policija je u HBOR došla zbog slučaja Šegon
>>Policija u HBOR-u istražuje kredit Linićeva pomoćnika Šegona!
Ova banka uvjek radila za vlast i njihove celnike, da mogu prati novce ilegalno. Zato uvijek vlada ima 5-8 vladinih zastupnika u toj banci kako bi mogli prati novac u svoju korist.