Nakon što se promjenama premijera i vlada smirila situacija u Grčkoj i Italiji, eurozonu sada trese španjolska groznica. Naime, cijena kamata na španjolske obveznice u četvrtak se dramatično približila brojci od sedam posto, a to je granica iznad koje zaduživanje postaje neisplativo i gotovo nemoguće. Isti scenarij već je viđen u Grčkoj, Irskoj i Portugalu, nakon čega su te zemlje morale hitno pozvati MMF da spasi ono što se još spasiti moglo. Analitičari ističu da su dodatnu nesigurnost izazvali parlamentarni izbori koji se u Španjolskoj održavaju ovoga vikenda.
Najgore od 1997.
Da bi slična sudbina mogla zadesiti i Španjolsku najavljuje činjenica da je Madrid danas platio najvišu kamatu na 10-godišnje obveznice u posljednjih 14 godina, tek nešto ispod sedam posto (6,975 posto), čime su se španjolski troškovi zaduživanja približili neodrživoj razini. Nakon alarma iz Madrida, investitori sada sa zebnjom očekuju aukciju francuskih obveznica.
Španjolsko ministarstvo gospodarstva aukcijom novih 10-godišnjih obveznica uspjelo je prikupiti 3,6 milijardi eura, a željelo je prikupiti tri do četiri milijarde.
Za bolji uvid kolike su razlike među zemljama članicama eurozone možemo usporediti Španjolsku i Njemačku. Berlin na svoje obveznice plaća samo 2,26 posto kamata, što je više nego triput manje u odnosu na Madrid. Dakle, Njemačka se na financijskim tržištima može zadužiti po tri puta nižoj cijeni od Španjolske. Podbacila je i potražnja za španjolskim obveznicama, bila je znatno slabija nego na aukciji prije mjesec dana, pa je vrijednost prikupljenih ponuda bila tek 1,5 puta veća od vrijednosti ponuđene na upis. U listopadu je bila 1,8 puta veća, a kamate su tada bile "samo" 5,433 posto.
– Rezultat je grozan! Nisu uspjeli prikupiti puni iznos, a odnos ponude i potražnje je loš – kazao je za BBC Achilleas Georgolopoulos, strateg iz londonskog Lloydsa.
Stabilna samo Njemačka
Situacija u Španjolskoj sve je više počela podsjećati na Italiju, čiji je premijer Berlusconi odstupio upravo kada su kamate na obveznice dosegnule famoznih sedam posto.
– Fiskalni profili Španjolske i Italije različiti su, ali čini se da se njihovi prinosi sada približavaju – kazao je Georgolopoulos.
Sada su sve oči uperene u Francusku, drugo najmoćnije gospodarstvo Europske unije. Pariz želi prikupiti 6 do 7 milijardi eura, a u središtu je pozornosti razlika u prinosima na francuske i njemačke obveznice, koja iznosi 1,966 postotnih bodova. Troškovi zaduživanja porasli su ovaj tjedan u svim zemljama eurozone osim u Njemačkoj.
Polako ali sigurno raspada se ta neprirodna tvorevina. Nadam se da će do 2013 potpuno NESTAT !