Šest mjeseci nakon što je osnovana, radna skupina za suradnju Hrvatske i Ukrajine, u sklopu koje bi neka od hrvatskih iskustava u mirnoj reintegraciji trebala prenesena Ukrajincima kojima su proruski separatisti okupirali dio teritorija, održat će prvi sastanak 26. svibnja. Prvi zajednički sastanak u užem formatu (predsjednici i nekoliko članova) bit će održan 26. svibnja 2017. u Zagrebu. Predsjedateljica sastanka s hrvatske strane bit će državna tajnica u MVEP RH mr. sc. Zdravka Bušić, a s ukrajinske strane Olena Zerkalj, pomoćnica ministra u MVP Ukrajine, kažu u Vladi.
Riječ je, podsjetimo, o radnoj skupini zaduženoj da razradi i operacionalizira ideju premijera Andreja Plenkovića koju je, čim je iznesena, Moskva žestoko kritizirala. Rusi su tada iskoristili priliku i kritizirali Hrvatsku zbog vojno-redarstvene akcije Oluja, iako radna skupina nema namjeru prenositi Ukrajincima bilo kakva hrvatska iskustva u planiranju oslobodilačkih akcija, nego u mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja od 1996. do 1998.
Prije prvog zajedničkog sastanka hrvatska radna skupina održala je jedan sastanak 9. veljače. Kako otkrivaju u Banskim dvorima, “zaključak tog sastanka bio je da Hrvatska može i treba prenijeti Ukrajini svoja iskustva, bez obzira na trenutačnu sigurnosnu situaciju u istočnoj Ukrajini”. Istaknuta je mogućnost zajedničkog korištenja europskih fondova uključivanjem u tzv. twinning projekte, posebno u prilagodbi Ukrajine pravnoj stečevini standardima EU. Neki hrvatski članovi radne skupine razgovarali su i s ukrajinskim ministrom za privremeno okupirana područja Vadimom Černišem početkom ožujka u Zagrebu. Kako neslužbeno doznajemo, spomenuta je i očita činjenica da je mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja mogla uspjeti tek nakon “Oluje”, ali da u Ukrajini takav scenarij nije moguć pa da je stoga Ukrajincima vrednije hrvatsko iskustvo s planom Z4.
– Nama je taj plan bio neprihvatljiv, kod nas to nije moglo proći, ali kod njih možda bi – kaže nam neslužbeno jedan član hrvatske radne skupine.
U Vladi kažu da premijer Plenković i dalje koristi svaku prigodu da se u svijetu susretne s predsjednikom Ukrajine Petrom Porošenkom ili premijerom Volodimirom Grojsmanom, kojeg očekuju u skorom uzvratnom posjetu u Zagrebu. Unutar EU, Hrvatska se zalagala za bezvizni režim za Ukrajince, koji je konačno odobren i stupa na snagu u lipnju. Što se tiče Krima, istu poziciju – da je Rusija ilegalno otela Krim Ukrajini i da bi ga trebala vratiti – u međuvremenu su ponovili i iz Trumpove Bijele kuće, unatoč očekivanjima nekih krugova da bi novi američki predsjednik mogao imati drukčiji stav po tom pitanju.
Andrej Plenković, ako zbog ničega drugoga, treba pasti zbog vanjske politike! 1) zbog osobnih karijernih interesa ugrožava odnose sa svjetskom velesilom Rusijom 2) na dnevni red političkih rasprava stavlja plan Z4 koji pripada povijesti! "Hrvatskoj nije BIO prihvatljiv Z4"?!?! Kakve su to izjave?! Neovisno o kontekstu, Hrvatskoj je zadnjoj u interesu da se "Z4" počne pojavljivati na dnevnom redu političkuh rasprava velesila! Veleizdaja! Sve zbog briselske karijere!