DVODNEVNI SASTANAK

NATO će 300.000 vojnika držati u visokoj pripravnosti: Branit će svaku stopu teritorija

President of European Commission von der Leyen and NATO Secretary General Stoltenberg visit Tallinn
Foto: INTS KALNINS/REUTERS
1/4
16.06.2023.
u 19:56

Sastanak ministara obrane održan je u okviru priprema za predstojeći sastanak na vrhu čelnika zemalja NATO-a, koji će se 11. i 12. srpnja u Vilniusu, glavnom gradu Litve. Glavna tema i na ministarskom sastanku i na samitu bit će Ukrajina i daljnja potpora saveznika toj zemlji u obrani od ruske agresije

NATO će imati 300 tisuća vojnika u visokom stupnju pripravnosti koji će braniti svaku stopu savezničkog teritorija od bilo kakve prijetnje, izjavio je u petak glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nakon završetka dvodnevnog sastanka ministara obrane država članica.

“Danas su ministri razmatrali naše nove regionalne planove. Prvi put od završetka Hladnog rata, u potpunosti povezujemo našu kolektivnu obranu, planiranje naših snaga, naših sposobnosti  te zapovijedanja i kontrole”, rekao je Stoltenberg. “Kao rezultat toga, NATO će imati preko 300 tisuća vojnika u visokom stupnju pripravnosti, potpomognute znatnim zračnim i pomorskim jedinicama kako bi branili svaki pedalj savezničkog teritorija od bilo kakve prijetnje”, rekao je glavni tajnik.

Istovremeno, Reuters javlja pozivajući se na neimenovani diplomatski izvor, da ministri nisu uspjeli postići suglasnost o novim regionalnom planovima, da je Turska blokirala odluku zbog teksta koji se odnosi na geografske lokacije, uključujući i Cipar. Riječ je tajnim vojnim planovima s pojedinostima kako bi Savez odgovorio na neki ruski napad. Stoltenberg je rekao da su se ministri približili dogovoru, a Reuters navodi izjavu neimenovanog diplomata da postoji izgledi da se pronađe rješenje prije samita u Vilniusu.

POVEZANI ČLANCI:

Sastanak ministara obrane održan je u okviru priprema za predstojeći sastanak na vrhu čelnika zemalja NATO-a, koji će se 11. i 12. srpnja u Vilniusu, glavnom gradu Litve. Glavna tema i na ministarskom sastanku i na samitu bit će Ukrajina i daljnja potpora saveznika toj zemlji u obrani od ruske agresije.

Stoltenberg je rekao da  su ukrajinske snage pojačale operacije na terenu, da stalno napreduju, ali i da su suočene s teškim terenom, ukopanim ruskim trupama i da vode žestoke borbe. “Ključno je da mi pojačamo našu potporu Ukrajini”, rekao je Stoltenberg i pozdravio najavu Danske i Nizozemske da pokrenu inicijativu za obuku ukrajinskih pilota na borbenim zrakoplovima F-16.

Sjedinjene Države i Velika Britanija isporučit će Ukrajini stotine protuzračnih reketa srednjeg dometa. Saveznici su također obećali veću potporu u okviru sveobuhvatnog NATO-ova paketa pomoći, a njihovi doprinosi dosegnuli su do sada 500 milijuna eura. Također se radi na višegodišnjem paketu pomoći za ukrainske snage i sigurnosti i obrambeni sektor kako bi postale interoperabilne s NATO-om.

Na političkom planu uspostavit će se Vijeće NATO-Ukrajina, u kojem će Ukrajina biti ravnopravna s ostalih 31 članicom NATO-a. Stoltenberg je rekao da NATO ostaje privržen politici otvorenih vrata, da je budućnost Ukrajine u NATO-u te da Rusija ne može imati veto u vezi s tim. “Ne znamo kada će rat završiti, ali kada završi moramo imati okvir koji će jamčiti buduću sigurnost Ukrajine i osigurati da se povijest ne ponavlja”, rekao je Stoltenberg.

POVEZANI ČLANCI:

Ministri su također razmotrili akcijske planove NATO-a za jačanje obrambene industrije, jačanje kapaciteta i povećanju interoperabilnosti. Stoltenberg je rekao kako očekuje da će saveznici u Vilniusu dogovoriti da izdvajanje za obranu bude najmanje dva posto BDP-a.

NATO bi na samitu u Vilniusu trebao izabrati novog glavnog tajnika nakon isteka mandata Norvežanina Jensa Stoltenberga. Međutim, sve više se spominje da bi Stoltenbergu ponovno mogao biti produljen mandat jer očito nije pronađen kandidat oko kojeg bi postojala suglasnost svih članica. Stoltenberg je na novinarsko pitanje o tome, rekao da ne traži produljenje mandata koji istječe u kolovozu.

VIDEO Rusija započela vojne vježbe na Baltičkom moru dan nakon NATO-a

Komentara 16

AM
amorphius
20:16 21.06.2023.

lol, kada bolje pogledaš sliku tih mladih vojnika onda vidiš po izrazu lica manjak samopouzdanja i opću nesigurnost a možda sam i popio malo previše crvenog iz podruma.

LU
luftbrenzzer
14:04 20.06.2023.

Obrazloženje za 300.000 vojnika u pripravnosti za obranu potencijalnog ruskog napada na NATO područje djeluje groteskno kad se zna da ruska armada nije u stanju svladati slabašnu Ukrajinu u kojoj se Rusija mjescima lomi oko jednog gradića, u kojoj ukrajincici ruše krimski most, potapaju najmoćniju rusku krstaricu, presjecaju promenice, rušenjem brane otplahuju ruske vojne položaje, oduzimaju im vodu za Krim, uz činjenicu da se masovno uništava ruska ratna tehnika na tisuće i tisuće (aviona, tenkova, dronova, svakovrsnih projektila, bojnih skladišta...... da gine na stotine tisuća ruskih vojnika, u kojoj se i Rusi bore protiv Rusa, koju vojno i financijski podupire cijela Europa, NATO, SAD i sada se treba dobro pripremiti od mogućeg napada takve lipsale Rusije, rastočene bezbrojnim sankcijama, na članice NATO. Sve mi se čini da su mirovni planovi NATO-a druge prirode jer smo se slične retorike naslušali kad je Putin landrao na granicama Ukrajine sa 200.000 vojnika i pratećom ratnom silesijom sve uz bajke da nema govora o napadu. Ako se priprema ono što mislim, biti će (svima) grdo.

XA
xaron
21:43 16.06.2023.

…NATO če drzati 300000 vojnika u pripravnosti…Ratom u Ukrajini Rusija se predstavila kao velika opasnost za EU jer je munjevitim ratom za godinu i po uspjela prodrijeti u Ukrajinu cijelih desetak kilometara. Sa tim tempom napredovanja Rusiji bi trebalo okoo 1000 godina da dodje do Njemacke a da me govorimo o Francuskoj, Španiji…Dakle čemu visokapripravnost NATO vojnika kad bi u slučaju rata svi ti pripravni vojnici umrli prirodnom smrču dok Rusi dodju do njihovih granica. Prije bi trbali biti pripravni sinovi i unuci tih vojnika.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije