NATO sumnja u potpunu kontrolu politike nad Oružanim snagama! To je jedan od glavnih zaključaka posjeta stručnog tima NATO-a Hrvatskoj od 16. do 18. veljače, koji je trebao provjeriti kako napredujemo u ispunjavanju obveza zacrtanih u Godišnjem nacionalnom programu 2003./2004. koji je glavni mehanizam Akcijskog plana za članstvo (MAP). Tim na čelu sa zamjenikom pomoćnika glavnog tajnika za političke poslove NATO-a Robertom Simmonsom razmatrao je dosadašnji napredak te su dogovarani idući koraci u svakom od pet ključnih područja (politika, gospodarstvo, obrana, sigurnosni i pravni sustav) na kojima se procjenjuje stupanj usklađenosti s NATO-om.
Preglomazna vojska
Izaslanstvo NATO-a bilo je i u Ministarstvu obrane. Nakon sastanka ministar obrane Berislav Rončević spomenuo je kako NATO imao određene primjedbe. NATO još nije uvjeren da naš koncept vojske odgovara standardima Saveza. Još imamo preglomaznu vojsku u čak četiri korpusa i s nizom nepotrebnih zapovjedništava. Tim je, međutim, najveću sumnjičavost pokazao prema kontroli politike nad vojskom.
NATO sumnja da se planovi još rade autonomno unutar Glavnoga stožera te da zatim putem linkova, ponajprije preko Ureda predsjednika, dobivaju pokriće u politici. U NATO-u su, dakle, uvjereni da Vlada ne vodi cijeli proces, već da se vojska još ponaša kao država u državi, što je naslijeđeni koncept iz JNA. NATO traži da politika određuje smjer razvoja vojske, a da ih vojska izvršava.
Tijek preustroja
Vlada i MORH nisu uspjeli dovoljno dobro NATO-u objasniti tijek preustroja. Recimo, jesu li osigurana sredstva za vojne otpremnine kojih u predloženom ovogodišnjem proračunu nema dovoljno? No, još važnije od toga jest prigovor da je preustroj vojske također napravljen prema koncepciji sličnoj JNA, a na njega su uveliko utjecali generali Imra Agotić i Petar Stipetić, te da mu prijeti zastoj. Umjesto da se vojska organizira u nekoliko brzih i mobilnih postrojba, HV je još organiziran teritorijalno. Štoviše, NATO se pita zašto se naša doktrina koncentrira na napad iz susjednih zemalja. Možda iz Slovenije, Mađarske ili Italije? Nejasno je i koja će biti budućnost Hrvatske ratne mornarice kao i Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, koje troši golem novac na održavanje zastarjele tehnike. Odgovore na sva ta pitanja trebao bi dati dokument pod nazivom Strateški pregled obrane, koji je u nastajanju.
NATO upozorava i na to da je hrvatska javnost u dosadašnjem približavanju Savezu gotovo zaobiđena. Jako je malo podataka o tome što uopće javnost misli o NATO-u jer se ankete ne provode redovito. Velik je prigovor upućen i zato što se proračun ne planira dugoročno i nije transparentan, već se sve svodi na improvizaciju i krpanje rupa. Umjesto toga, trebalo bi planirati tri-pet godina unaprijed.
