Je li predsjednik Uprave hrvatskih šuma Nediljko Dujić posljednjih dana došao u fokus javnosti ne samo zbog svoje obitelji – kćeri i žene koje su pred TV kamerama usred velikog požara u skradinskom zaleđu uvredljivo nastupile prema vatrogascima i policiji već i zbog pritiska kartela iz drvoprerađivačke industrije? Zašto je u medijima prozvan predsjednik Udruženja drvoprerađivačke industrije Ivić Pašalić i je li požar kod Dujićeve kuće zaista podmetnut?
Kako funkcionira drvoprerađivački biznis u trokutu Hrvatske šume - Hrvatska gospodarska komora (odgovorna za rad Pašalićevog udruženja) - drvoprerađivačke tvrtke i kako su se pojedinci godinama bogatili na račun Hrvatskih šuma? Što se proteklih dana događalo na skradinskom požarištu, te je li Dujić tražio smjenu vatrogasnog županijskog zapovjednika Darka Dukića, šef Hrvatskih šuma detaljno odgovara u razgovoru za Večernji list.
Jeste li primili poziv s nepoznatog broja kojim vas upozoravaju na podmetanje požara u blizini vaše kuće te sumnjivi automobil osječkih registracija koji je s autoceste izašao na izlazu Skradin, jeste li podnijeli prijavu policiji?
Kada se podnose prijave, moraju postojati čvrsti dokazi. No na temelju nekih saznanja i spoznaja normalno je da se razmjenjuju i informacije koje bi mogle pomoći u rasvjetljenju slučaja. U formalno-pravnom smislu nikoga nisam prijavio, ali moja je dužnost kao šefa Hrvatskih šuma i hrvatskog građanina da iznesem svako saznanje koje bi moglo dovesti do počinitelja djela. I danas ne mogu vjerovati u to da je netko zbog mene potpalio požar, ali time će se baviti istražna tijela.
Kako se Ivić Pašalić našao u priči?
Ni meni to nije jasno, šokiralo me kada sam vidio njegove izjave u kojima od mene traži da povučem nešto što nikada nisam rekao niti sam ga doveo u vezu s potpaljivanjem požara. Ivić Pašalić i njegova tvrtka (Mundus Viridis, op.a.), imaju isti tretman kao i svi ostali kupci drvne mase, ima ih oko 900 i ne dolaze samo iz Udruženja kojem je on na čelu.
VEZANI ČLANCI:
Kako funkcionira postupak kupoprodaje i raspodjele trupaca vrijednih više od milijardu kuna, zbog kojeg su Hrvatske šume i HGK došli na radar Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i Europske komisije?
U javnom pozivu kojim Hrvatske šume početkom svake godine provode kupoprodaju trupaca stoji Odluka o načinima i uvjetima prodaje drvnih sortimenata između HŠ i Udruženja drvno-prerađivačke industrije. Otkako sam na čelu Hrvatskih šuma, zalažem se da taj postupak ide putem javnog natječaja. Jedina smo zemlja u EU koja radi putem Pisma razumijevanja, pa čak i BiH koja nije u EU, provodi postupak prema europskim standardima, odnosno putem licitacije. Hrvatske šume su na udaru prijava i tužbi puno prije nego što sam postao šef, a razlog je i Pismo razumijevanja te raspodjela drvne mase mimo propisa.
Postoje i izvanredne situacije poput vjetroloma koji se dogodio prošle godine u srpnju, a sada se nameće pitanje o 200 tisuća kubika prvoklasne sirovine koja, prema izjavama Ivića Pašalića za Večernji list, propada u spačvanskom bazenu.
Nikada u povijesti nismo zabilježili sličnu situaciju, kao prošlog ljeta kada je vjetrolom odnio godišnji etat, odnosno vrijednost površine koja se siječe tijekom godine, oko pet milijuna kubika trupaca diljem Hrvatske. Najveće štete nastale su u Slavoniji u šumama hrasta lužnjaka, koji je najkvalitetnija sirovina u Europi. Odmah smo krenuli u procese spašavanja, a do danas smo napravili izvanredan rezultat. Sanirali smo više od milijun kubika u Upravi šumske podružnice Vinkovci, do jučer smo prodali oko 400 tisuća kubika više nego prošle godine i imamo veći prihod za oko 43 milijuna eura, to je povećanje od 200 posto. Razumijem proizvođače, ali nitko ne pita što ćemo prodavati u sljedećih deset godina. Hrast se siječe najranije u 120. godini života, danas siječemo drva posađena u doba Austro-Ugarske.
Rade li pojedine tvrtke pritisak na vas jer samo Hrvatske šume upravljaju državnim šumama, dok pojedinci žele koncesiju?
Najbolji je model da Hrvatske šume upravljaju svojim bogatstvom, nikakve koncesije ni privatizacije po mom mišljenju ne bi trebale doći u obzir. Ako prodamo šume i vode, gotovi smo. Sadašnja Uprava radi upravo na tome da se privatizacija HŠ nikada ne dogodi.
Na čelu Uprave HŠ ste 18 mjeseci, koji su najveći problemi s kojima ste se susreli i što ste dosad napravili da ih riješite?
Ujednačili smo plaće za radnu snagu koja radi šumi, jer je to uz rudarski posao jedan od najtežih. Nabavili smo moderne strojeve i mehanizaciju te uveli transparentnost u svim segmentima funkcioniranja tvrtke.
Što to konkretno znači?
Nismo obveznici za raspisivanje natječaja za zapošljavanje, ali mi smo uveli upitnik na stranicama koji je dostupan svima pa se jasno vidi zašto se netko prijavio za rad u HŠ. Ne želimo podobna zapošljavanja.
Svi rukovodeći mandati ograničeni su na četiri godine, tada su krenuli napadi na mene prije nekoliko mjeseci. Ali neću stati u tom procesu, želim da HŠ radi po europskim standardima, a očito je da tu ima otpora.
VEZANI ČLANCI:
Bit ću potpuno jasan: prema spomenutom Pismu razumijevanja, plaćali smo rabat od 25 posto nekim prerađivačima, a u isto vrijeme smo tu robu na tržištu mogli prodati za 150 posto većoj cijeni. Ukinuli smo instrument reklamacije kojim bi se kupcima davao popust od 15 posto kada bi prijavili neispravnu robu, a uveli smo sustav viđeno – kupljeno. Kada vidite koliki je to iznos, od 15 posto na pet milijuna kubika, jasno je da su mnogi nezadovoljni jer toga više nema. Neki su imali dobre prihode od reklamacije koje sada uvažavamo samo za geleričnu robu jer smo zemlja koja je bila u ratu. Očito se ukidanje rabata i popusta na neispravnu robu nije svidjelo određenim krugovima te da sam se promjenama koje uvodim zamjerio određenom krugu ljudi koji će se s procesom uvođenja transparentnosti ipak morati pomiriti. Još uvijek odgovaramo Europskoj komisiji čija je najveća zamjerka bila potencijalno dogovaranje kupoprodaje s pojedinim tvrtkama. Ne može kupac voditi politiku prodaje i u tom smislu. Začudilo me što je Ivić Pašalić kazao da mi je po dolasku na mjestu šefa Uprave naglasio kako je spreman surađivati samo ako ću raditi zakonito.
Kome ste se zamjerili s ukidanjem, kako tvrdite, štetnih mehanizama?
Samo onima koji ne žele raditi po zakonu. Nisam spreman raditi na drugi način. Ako želimo dobro Hrvatskim šumama, onda treba slijediti naš put da do 2027. godine svu robu prodajemo putem javnog natječaja.
Koliki su problem opožarene površine za Hrvatske šume i zašto nedostaje požarnih puteva?
Opožarene površine ogroman su problem za cijelo društvo, zajedno moramo napraviti promjene, ne trebaju nam grčki ili španjolski scenarij. Ali za hrvatsku još nije kasno. Za svaki put koji gradimo treba nam potvrda Ministarstva okoliša, a najveći su problem zapuštena privatna zemljišta. Požar koji je planuo u Šibeniku proteže se 80 posto preko privatnih terena.
Jeste li osobno pogođeni silnim vijestima koje su o vama izašle nakon požara u skradinskom zaleđu te je li točno da ste u jednom trenutku zazivali i smjenu vatrogasnog zapovjednika Darka Dukića?
Najviše me pogodilo kada je objavljeno da sam ukrao cisternu dok sam gasio svoju i susjedovu kuću, to je dno dna. A što se Dukića tiče, tko sam ja da njega smjenjujem ili postavljam? Zna se tko je za to odgovoran, a vrijeme će pokazati tko je obavio posao, a tko nije.
GALERIJA Požar u skradinskom zaleđu
Džaba krečiš Nediljko, gospoja i mala su nanijele nepopravljivu štetu.