Vatrogasci iz postaja diljem zemlje već danima pristižu u Dalmaciji gdje se njih stotine bori s nekoliko požara na području Zadarske, Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije koji su buknuli ranije ovog tjedna. Posebno zabrinjava požar kod Tučepa koji je zahvatio i Park Prirode Biokovo, a za čije izazivanje je osumnjičen lokalni pčelar. Novinarki Večernjeg lista Dei Redžić ovo je 14. požar koji prati u karijeri, a danas u studiju Večernjeg TV-a govori o problemu piromanije i ovogodišnjoj požarnoj sezoni.
Podsjetimo, trenutno su aktivna požarišta na području Skradina - Ićevo gdje gore makija, nisko raslinje i borova šuma na površini od 1300 ha, te kod Tučepa i Vrsina gdje gori ukupno 1360 hektara šume i makije, među kojima su i crnogorične šume PP Biokovo. Požari na poručju Smokvića i Vrana u Zadarskoj županiji danas su pod kontrolom te se izvode poslovi sanacije i osiguranja požarišta.
"Posljednja tri-četiri dana sam na terenu. Prema najnovijim informacijama, vatra je ušla u NP Krka, što je posebno bolno. Strahovit pritisak bio je duž cijele fronte, digao se vjetar, vatrogasci su morali krenuti ispočetka. Onda su krenuli požari u Tučepima, tri su buknula oko onog primarnog. Cijela Dalmacija, ja to moram reći, izgledala vrlo slično kao u ratu, sve od Zadra do Podgore ima miris paljevine" opisala je Redžić šokantne prizore s terena.
Dalje je govorila o Kornatskoj tragediji, koja ju je kao stanovnicu Tisnog osobno pogodila. "Teško je objasniti kakav je osjećaj ljudima koji na takav mali broj stanovnika izgube toliko svojih sumještana. To je nešto što se ne zaboravlja, svi se sjećamo gdje smo u tom momentu bili. Apsolutno svi su na terenu, sve što je Hrvatska imala od zaposlenika" istaknula je, napominjući da je problem u zaleđu koje je manje pokriveno vatrogasnim snagama. "Narednih tjedan dana će se, nadajmo se da neće doći do novih težih požara, to stavljati pod kontrolu, tjedan dana treba da se sve stavi pod kontrolu. To tinja danima, to su ogromne površine. Naravno mjeri se broj požara, no iz tih brojki se nekada ne vidi sve. Puno je posla i neprospavanih noći, dojam je da je unatoč svim ulaganjima jednostavno toga premalo" ocijenila je.
"Ljudski faktor je ključan uzrok požara. Svaka sezona je sve teža, mijenja se klima, temperature su sve više... Hrvatska trpi ogromnu štetu zbog ovoga, vrhunac je turističke sezone, autocesta je zakrčena, svi dolaze prema Dalmaciji. Izgleda da je premalo ljudi, premalo opreme, iako je situacija puno bolja nego pred 10 godina. Mi smo dolje tada bili kao neka paravojska, svi branimo kuće, znači ne funkcionira sustav Civilne zaštite, a o tome se treba pričati puno prije ovih situacija" napomenula je Redžić, pa se vratila na temu Kornata.
"Nikad nije do kraja razjašnjeno što se dogodilo. Obitelji vatrogasaca koji su tamo izgorjeli ne vjeruju u službenu priču, suđenje je trajalo godinama... Neki od tadašnjih zapovjednika i dan danas su u vrhu Civilne zaštite. To su stvari zbog kojih bi u nekim državama padale glave, a kod nas nakon Kornatske tragedije ljudi napreduju" u nevjerici je komentirala.
Istaknula je problem podobnih zapošljavanja u državnim agencijama. "Posebno je ružno i pretjerana euforija, sve su to heroji, to uopće nije upitno, ali kao i ta priča i linčevanje određenih antiheroja dovodi do toga da je slika mutnija i da ne vidimo prave probleme. To nisu situacije za skupljanje lajkova i političkih problema. Prije svega to je ogromna materijalna šteta, na sreću, žrtava nije bilo" zaključila je.
POVEZANI ČLANCI:
"Vatrogascima je najteže što previše ovise o snagama iz zraka" poručila je reporterka, pa otkrila kako "oni to možda neće reći u kameru, ali čim je prvo veće jugo u Dalmaciji mi imamo na desetke istovremenih požara. Velika je razlika naravno je li on potpaljen ili je to bilo iz nehaja". Posebno velik broj požara obično bukne oko datuma obilježavanja Oluje. "U tim danima, govoreći sa stručnjacima, trebalo bi pojačati ophodnje, možda veći broj snaga preusmjeriti tamo pa pokušati nešto prevencijom. Obala je prekrivena kamera, ali zagora nije. Bez obzira na to mi u 24 sata od 31. srpnja do 1. kolovoza imamo 32 požara. Ja od kada radim nisam čula takve brojke" ispričala je reporterka.
Redžić ističe da je prošle godine samo u Šibensko-kninskoj županiji uhićeno više od 20 osoba zbog podmetanja požara, no i da ne mora nužno biti riječ o piromanima. "Da bi netko bio proglašen piromanom to treba dijagnosticirati psihijatar. To je dijagnoza slična ovisnosti o kocki. Ta dijagnoza je lako uočljiva kod osobe od rane dobi, što znači da je za očekivati da se to lako može pratiti. Imate i one elektronske narukvice, to nije ništa čudno, ako netko ima sklonost tom ponašanju, a nije kriminalac kojeg je potrebno staviti na 20 godina u zatvor nego samo liječiti i kontrolirati. Ali to su neznatni postoci svih tih požara. To su najteže istrage, dokazi izgore. Treba biti oprezan s korištenjem termina jer to je u konačnici sve dizanje priče koja će nam pomoći da budemo spremniji sljedeće godine" smatra ona.
Komentirala je i situaciju u regiji pa spomenula velik broj požara u BiH i Grčkoj koji pokazuju da se ne radi o Hrvatskom već regionalnom, pa i globalnom problemu na kojemu hitno treba raditi. Za kraj je zahvalila cijeloj vatrogasnoj zajednici i poželjela sreću s vremenskim uvjetima koji najviše mogu pomoći vatrogascima na terenu.
Redžić ističe važnost edukacije na primjeru bacanja opušaka kroz prozor automobila koje je, kako kaže, prije bilo uobičajeno, a danas se događa znatno rjeđe. Zalaže se i za oštre kazne za paljenje požara iz nehaja. "Je li roštiljanje paljenje požara iz nehaja? To treba istražiti. Kada gore požari cijelom Dalmacijom, taj pojam treba bolje organizirati" komentirala je, spominjući i pojam ekocid u vezi velike štete koju požari uzrokuju prirodi. "To je ogroman problem. S povećanjem temperatura imamo situaciju u kojoj zaista možemo pričati o ekocidu i daljnjim problemima koje će izazvati klimatske promjene. Jesmo li spremni dislocirati ljude iz Dalmacije u npr. Karlovac?" zapitala je.
VIDEO Požar u Podgori
Kao još jedan veliki problem istaknula je ogromne neobrađene površine u Dalmaciji. "Samo jedan očišćeni teren koji je malo usporio vatru spriječio je širenje vatre na naselje" ispričala je detalj s prošlogodišnjeg požara na Grebaštici koji je u 15 minuta progutao cijelo brdo. "Ne postoji 100-postotna sigurnost, ali krčenjem puteva, pripremom u zimskim mjesecima, provjerom opreme u DVD-ima... apartmanizacija je dovela do toga da u hidrantima nemamo dovoljno pritiska, to je sve prevencija u kojoj mi možemo biti bolji. Oslanjati se na četiri kanadera... mi imamo izvanredno stanje sada. Mi moramo sačuvati svoju zemlju, to je dužnost svakog od nas. Ljudi moraju čistiti svoje terene, ne mogu ostaviti da makija raste neograničeno. I za to bi se mogle propisati sankcije" smatra reporterka.
Prema informacijama Hrvatske vatrogasne zajednice, u 24 sata od 7 ujutro u četvrtak 1. kolovoza do 7 ujutro u petak 2. kolovoza, na području RH zabilježeno je 114 vatrogasnih intervencija na kojima su sudjelovale 173 vatrogasne organizacije s ukupno 509 vatrogasaca sa 181 vatrogasnim vozilom. Podaci ne uključuju snage koje su angažirane u navedenom promatranom razdoblju na požarima koji su izbili ranije, a još uvijek traju.
GALERIJA Ovo su naši heroji
Među odgovornima za smrt vatrogasaca je i žena koja je nazvala i lagala da joj je vatra do kuće došla. Je li ikada odgovarala?