Na vrhu kninske tvrđave od proslave 20. obljetnice Oluje stoji 2,30 metara visok spomenik prvome hrvatskom predsjedniku doktoru Franji Tuđmanu. Nakon Splita, Osijeka, Slavonskog Broda, Makarske, Imotskog, Virovitice, Škabrnje ili rodnog Velikog Trgovišća, riječ je o 18. kipu koji na nekom trgu prikazuje Tuđmana, no o čijoj se umjetničkoj i izražajnoj vrijednosti da suditi. Sve njih odlučio je pak nadmašiti čelnik metropole Milan Bandić najavivši da će u Zagrebu postaviti najveći kip Franje Tuđmana.
S obzirom na megalomanske najave i dosadašnje dvojbene izvedbe, razgovarali smo s arhitektom Nenadom Fabijanićem koji je osmislio preuređenje Parka dr. Franje Tuđmana. Naime, kako je riječ o autoru koji nikada nije bio sklon anakronim i megalomanskim rješenjima, pa je tako osudio i najavu gradnje velikog, Kerumova križa na Marjanu u Splitu kao i "arhaičnu", danas sagrađenu crkvu na Krbavskom polju, zanimalo nas je kakvo je njegovo mišljenje o velikom spomeniku Franji Tuđmanu koji želi gradonačelnik. Smatra kako nije nužno da Tuđmanov spomenik bude kip figure, posebno nehipertrofirane i amaterske na kakve smo se naviknuli, nego da to može biti i samo portret, poprsje, reljef ili neka druga umjetnička intervencija koja će označiti djelo i važnost prvoga hrvatskog predsjednika.
Prvo park pa spomenik
– U umjetnosti su svi putevi otvoreni i ne treba ih ograničavati – kazao je Fabijanić istaknuvši da bi odluku trebao donijeli posebno formiran žiri sastavljen od najboljih stručnjaka, no kako očekuje da svoj sud kaže i obitelj Tuđman.
– Postoje ljudi koji su autoriteti tog područja, kritičari, teoretičari s puno iskustva, a s obzirom na to da znaju problem i materiju, još su k tome i osobno poznavali Franju Tuđmana, mislim da bi mogli biti moćan, jasan, nepokolebljiv i uvjerljiv autoritet. Treba im dati povjerenje i poštovati njihove odluke. Svi ostali, naravno, mogu imati svoje stavove, rasprava će uvijek biti – rekao je Fabijanić aludirajući na to da odluku ne bi smjeli donositi političari. Posebno je skeptičan prema ideji doniranih, zalutalih spomenika jer ga do sada nijedan od njih više od 300 (što spomenika, što spomen-ploča, poprsja ili figura) nije posebno impresionirao.
– Nažalost, do sada nismo dobili kvalitetne i dostojne spomenike dr. Tuđmana, osim jednog, no ne želim reći kojeg. Naime, bila bi to već sugestija za mogući spomenik u Zagrebu. Mislim da imamo kipara koji su se u stanju baviti portretnom plastikom, ali i arhitekata i kipara koji znaju te mogu temi pristupiti i drugom vrstom interpretacije – rekao je Fabijanić.
Na upit kako je prihvatio ideju gradonačelnika Bandića da se u moderno dizajniran park smjesti kip, kazao je da prihvaća sve što je dobro oblikovano i suvremeno.
– Ako će dobra ideja pomoći da se uredi parkovni prostor koji sam oblikovao, nemam, naravno, ništa protiv da se ondje smjesti i spomenik. No debakl cijelog projekta može biti ako se preuređenju pristupi fragmentarno, odnosno ako se postavi spomenik usred sadašnje livade i projekt ne izvede u cijelosti. Na našim prostorima u etape ne vjerujem – kazao je Fabijanić. Dodao je da ga takav scenarij zbog vremena ili financijskih zabluda zaista plaši jer u Hrvatskoj imamo bezbroj loših primjera koji su započeti na jedan, a završeni na drugi način. Budući da je u projektu označio mjesto za spomenik, zanimalo nas je kakav lik doktora Tuđmana očekuje.
– Nemam nikakva ograničenja ni preporuke za izradu spomenika osim da bude lociran na mjestu u parku za koje smatram da bi bilo najbolje. Imam sliku kako bi spomenik mogao izgledati, no nema razloga da se ona objavi prije nego što bude raspisan natječaj. Volio bih da se prvo uredi park, a potom raspiše natječaj za spomenik jer će tada autori moći dati ideje inspirirane i uređenjem cijelog trga. Zbog izazova možda ću i sam sudjelovati u njemu – kazao je Fabijanić. Pitali smo ga da komentira je li taj trg dovoljno dobro mjesto da nosi ime predsjednika Tuđmana s obzirom na politička prepucavanja, jer ima onih koji smatraju da je riječ o običnoj livadi.
– Za to je potrebna osobna imaginacija, povjerenje prema projektu i cjelovita realizacija. U slučaju novih prijedloga i druge lokacije valja riješiti te dileme. Gdje je to mjesto? U Zagrebu nemamo ni trg Republike, gotovo svi političari imaju svoj trg, skulpturu ili ulicu, čak i Kennedy i Roosevelt, mnoge povijesne ličnosti, pjesnici... a na periferiji čak i arhitekti! Znate li gdje je Ulica Milana Lenucija? Mjesta jednostavno više nema. Također, problem se javlja samo kada je riječ o političarima. Spomenik Tinu Ujeviću lišen je polemike, barem glasne, bez obzira na to je li dobar i nalazi li se na pravom mjestu. Ja sam za ovaj trg predložio koncept koji mislim da ima smisla i afirmativno sam siguran u uspjeh ove ideje. Imam samo jedan uvjet, a to je da se cijeli park uredi u cijelosti po mojem projektu za koji je izdana lokacijska dozvola i da se preko natječaja dođe do najboljeg spomen-obilježja prvom predsjedniku. Smatram da bi bilo katastrofalno urediti dio parka, zasaditi još malo zelenila i u takvo okruženje postaviti hipertrofirani kip. Toga se užasavam kao autor projekta, kao arhitekt i kao građanin. To bi bio debakl integralnog oblikovanja, a time i imena koje nosi ovaj prostor – kazao je Fabijanić.
Opisao je svoj projekt preuređenja sadašnjeg parka koji služi kao veliko šetalište i odmorište, zelena urbana cezura s neophodnim pratećim sadržajem, pa i boćalištem na kojem se svakodnevno okupljaju umirovljenici. Osnovna ideja je zadržati postojeće zelenilo, dodati novo i time park izolirati u oazu mira i tišine. Prema projektu treba srušiti i općinsku zgradu, koja je na dijelu parka neplanski napravljena u nekom davnom vremenu, naći zamjensko mjesto, a na njezinu mjestu te na mjestu sadašnjeg parkirališta sagraditi podzemnu garažu.
– Nema parka koji dijeli prostor s parkiralištem. Park je nespojiv s površinama na kojima stoje bilo kakva i bilo čija prometala. Dakle, ne bi trebalo dijeliti atmosferu parkirališta ni okolnog prometa. Želio bih ovdje biti u zelenilu i tišini, čuti druge zvukove, a ne koje nudi gradski promet. U zelenilu smo predvidjeli i paviljon za sastajanje, nastupe, svirke i slično, a ravnu betonsku plohu krova podzemne garaže pokrili bismo reflektirajućom instalacijom, vodenim zrcalom. Riječ je o sloju od dva centimetra vode koji nudi niz efekata. U mojem projektu ostaje i boćalište jer nemam namjeru tjerati ljude koji su s razlogom "osvojili" taj prostor i ondje se svakodnevno okupljaju. Ljude želimo dovesti u park.
Ne treba srljati
Predviđeni su u parku svi događaji koji danas razaraju središnju gradsku zelenu "potkovu". U planu je i mali park-caffe, uobičajena pratnja svakog odmorišta – objasnio je Fabijanić. Budući da prema Fabijanićevu sudu samo za izradu dokumentacije treba još najmanje pola godine, a s obzirom na to da se još ne radi na iseljenju općine, nisu jasne ni gradonačelnikove najave da će se radovi početi za koji mjesec.
Bez obzira na dugo očekivanu realizaciju, Fabijanić smatra da s projektom ne treba srljati, već ga treba realizirati sustavno po pravilima struke jer će se jedino tako postići kvalitetno rješenje za pravi park, trg i mjesto posvete. Da je ozbiljno zaokružio cijelu ideju, svjedoči i Fabijanićev prijedlog da se iz okolnih vojarni koje potječu iz vremena Austro-Ugarske, koje su danas zaštićeni spomenik, isele gradske institucije i Ministarstvo graditeljstva te u njima vidi novi muzej Domovinskog rata.
– U muzeju bi trebalo smjestiti ratnu arhivu i cjelovitu dokumentaciju, pridodati suvremenu prezentaciju događaja, fotografija i filmova iz Domovinskog rata i o njemu. To ipak ne bi trebalo biti mjesto za kolekciju ratnih trofeja, oruđa i oružja. Na ovaj način cijela priča o imenovanju ovog trga po Franji Tuđmanu dobila bi potpun smisao – istaknuo je Fabijanić.
Razgovor s Fabijanićem završili smo njegovim sjećanjima na susrete s predsjednikom Tuđmanom.
– Surađivao sam s HTV-om pa sam pozvan da oblikujem prostor u predsjedničkom uredu na Pantovčaku za potrebe razgovora s predsjednikom Tuđmanom. Sjećam se da sam na zidove postavio velike slike Ive Šebalja koje je Tuđman razgledao sa zanimanjem i koje su mu se svidjele pa su i poslije krasile zidove prijamnih salona. Drugi put surađivao sam pri kreiranju poklona za papu Ivana Pavla II., za njegov prvi dolazak u Hrvatsku, kada smo oblikovali križ i ogrlicu koji su predstavljali poklon hrvatske države. Križ je danas u vatikanskim trezorima, a nama su ostali izvanredni Šebaljevi crteži na temu križa – sjeća se Fabijanić.
>> Spomenik Franji Tuđmanu helikopterom stigao na kninsku tvrđavu
>> Vodice podižu spomenik Žrtvama jugoslavenskog komunizma
Istina. Na svakom bi spomeniku on trebao stajati na ogromnom natpisu : "199 bogatih obitelji . A moja iznad svih !"