Vlada je jučer donijela zaključak o sprečavanju radikalizacije u društvu, a kako se u iduća dva tjedna na sjednici Vlade treba naći i nacrt prijedloga novog Zakona o elektroničkim medijima, koji bi trebao povećati odgovornost urednika i za čitateljske komentare ispod novinarskih tekstova, upitali smo jučer ministricu kulture i medija Ninu Obuljen Koržinek što točno znači to povećanje uredničke odgovornosti.
– To znači odgovornost za cjelokupni sadržaj elektroničke publikacije bez obzira generira li ga novinar ili netko drugi. Znači, odgovornost i za novinarske tekstove i za ono što se u obliku komentara pojavljuje ispod tekstova jer u tim komentarima zna biti govora mržnje, širenja netrpeljivosti i raznih drugih neprimjerenih sadržaja. Rekla bih da će to biti jasnije i preciznije definiranje uredničke odgovornosti nego što je bilo do sada – kazala nam je ministrica ističući kako se to ni na koji način ne može povezivati s cenzurom.
Zanimalo nas je što o tom većem teretu odgovornosti koji se novim zakonom stavlja na urednička pleća, i to u slučaju komentara ispod tekstova prvenstveno na ona urednika portala, kažu i odvjetnica specijalizirana za medije Vesna Alaburić, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Hrvoje Zovko te glavni urednik Večernjakova portala Dario Markas.
- Ako govorimo o uredničkoj odgovornosti za objavljene sadržaje moramo najprije definirati što bi bile te uredničke odgovornosti. Moram priznati da mi priča o uredničkim odgovornostima u ovom trenutku nije jasna zato što u kaznenom pravu vrijedi pravilo da za objavljene informacije odgovara osoba koja je te informacije objavila u okviru svog autorskog rada, ili na neki drugi način, uključujući i razne postove na društvenim mrežema. A u građanskom pravu, što se tiče odgovornosti za štetu uzrokovanu objavljivanjem informacija, vrijedi pravilo da je odgovoran nakladnik. I zato ne znam na što je ministrica točno mislila pod pojmom uredničke odgovornosti.
Drugo, što se tiče odgovornosti za komentare čitatelja, u ovom trenutku potpuno je nesporno u našem pravu da za štetu uzrokovanu tim komentarima odgovara nakladnik. I tu je već uspostavljena praksa na razini Eurospskog suda za ljudska prava na način da nakladnik koji u povodu prigovora oštećene osobe odluči zadržati neki komentar u potpunosti preuzima odgovoornost za taj komentar. Tako da se na neki način razvija pravilo slobode objavljivanja komentara, ali i skidanje komentara na zahtjev oštećene osobe ako nakladnik samostalno procijeni da se tim komentarom doista povrijedilo neko osobno ili društveno dobro na način koji nije sukladan propisima. I tu ne vidim da će se moći napraviti neki bitno veći iskoraci. To je ovog trenutka riješeno Zakonom o medijima i sad postoje presude koje su utvrdile odgovornost nakladnika za komenatre čitatelja - kazala nam je najprije Vesna Alaburić koju smo potom pitali može li se dogoditi da odredbe novog zakona o povećanju uredničke odgovornosti dovedu do toga da se medji možda odluče na onemogućivanje komentiranja ispod tekstova objavljenih na portalima te bi li se to možda moglo protumačiti kao cenzuriranje glasa javnosti.
- Ponavljam, uopće ne znam što bi to značilo “povećanje uredničke odgovornosti” zato što Zakon o elektroničkim medijima ne može intervenirati u Kazneni zakon, koji je uredio kaznenu odgovornost za objavljene sadržaje, a i Zakon o medijima uređuje štetu uzrokovanu objavljenim sadržajima. Nesporno je da nakladnici trebaju odgovarati za sadržaj komentara svojih čitatelja jer u krajnjoj liniji i pozivaju čitatelje da komentiraju te objavljuju njihove komentare zbog određenih komercijalnih učinaka ili utjecajnosti u javnoj komunikaciji. U tom smislu urednici jesu odgovorni, ali je pitanje na koji ćemo način urediti tu odgovornost. Hoće li tu vrijediti pravilo potpune slobode, pa se intervenira po prigovoru, ili će nakladnik, urednik ili netko drugi unutar redakcije, odgovarati za objavljene sadržaje po principima koji vrijede za autorske tekstove. Ovaj drugi princip, kao pravilo, ne razvija se niti u jednoj zemlji pa sam uvjerena da tako neće biti ni u Hrvatskoj, već da ćemo razvijati pravilo slobode objavljivanja, ali i postupanja po prigovorima na način da nakladnik ili urednik procijene koje će sadržaje zadržati, a koje neće. U toj situaciji ne smatram da se radi o cenzuri nego o odgovornosti za sadržaje na način koji vrijedi i za autorske priloge – kazala nam je odvjetnica specijalizirana za medije Vesna Alaburić dodajući da postoji sve veći broj medija koji ne objavljuju komentare čitatelja, što je stvar slobodne procjene svakog medija.
Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske zajedničkom su pak akcijom pozvali medije da danas, od 11 do 13 sati, na svojim portalima onemoguće objavljivanje komentara, uz poruku - neka to bude početak zajedničke borbe protiv govora mržnje. Akciju su već jučer, prije njena današnjeg početka, podržali brojni mediji: Večernji list, Jutarnji list, 24sata, Slobodna Dalmacija, Novi list, Glas Istre, Glas Slavonije, HRT, N1 televizija, Novosti, portali Telegram, Tris i Zg.info.
Hrvoje Zovko uvodno reče da je problem govora mržnja izmaknuo kontroli te se, nakon što je prvotno bio obilježje prvenstveno društvenih mreža, sad prelio i u stvarnost.
– Novinarski ceh već godinama upozorava na govor mržnje, radikalizaciju i neprihvatljivo ozračje u kojem mi radimo, i u kojem se našlo cijelo društvo. Ovaj problem nije nastao preko noći i zato smo pokrenuli ovu akciju koja je na neki način početak borbe protiv poticanja na netrpeljivost i mržnju onih koji za to koriste, odnosno zlorabe, medijske platforme i ne pripadaju našoj novinarskoj profesiji. No, budimo iskreni, neki mediji puštaju neprihvatljive i huškačke komentare ispod svojih tekstova. A one medije za koje možemo reći da su huškači uopće ne smatram dijelom naše struke – reče nam čelnik HND-a Hrvoje Zovko dodavši i to da je HND izašao iz radne skupine za izradu novog Zakona o elektroničkim medijima jer nije prihvaćen nijedan HND-ov prijedlog.
A glavni urednik Večernjakova portala Dario Markas pojasnio je kako na našem portalu borba protiv govora mržnje traje već jako dugo.
- Što se tiče uredničke odgovornosti moram reći da se već sad osjećam odgovornim za sve objavljeno na portalu. K tome, mi već godinama ulažemo velike napore u borbi protiv govora mržnje. Imamo tim ljudi koji od 6.30 do 24 sata, vodeći brigu o komentarima čitatelja napisanih ispod tesktova, brišu one neprimjerenog sadržaja. U tome smo stvarno strogi pa se čitatelji čak i žale na cenzuru i kršenje slobode govora jer smo žestoki i neumoljivi u brisanju komentara u kojima ima govora mržnje ili širenja bilo kakve netrpeljivosti, odnosno koji nisu u skladu s našim objavljenim pravilima komentiranja.
No, komentara ima sve više i sve su gori pa se u toj gomili svakakvih komentara nekad slučajno može dogoditi da neki "prođu" kontrolu. A puno portala krenulo je ispod svojih članaka objavljivati komentare s Facebooka kako bi na taj način skinulo odgovornost sa sebe. Mi to ne činimo. Mi želimo imati kontrolu nad komentarima koji se objavljuju na našem portalu - naglasio je glavni urednik portala www.vecernji hr Dario Markas dodavši da budu li zbog komentara propisane velike kazne onda bi se moglo razmisliti i ići u ukidanje komentara ispod objavljenih tekstova.
>> VIDEO Božinović: 'Ova vlada nije kriva za radikalizaciju društva'
Nisam očekivao da titovi pioniri i uzorni skojevcii prerastu svoje partijske uzore ... Stvarno smo potratili najljepše godine mladosti da bi se 2020 vratili u vrijeme tita... Živio nam adz!!