Premijer Plenković u Vladu je uveo četiri žene – Nadu Murganić, Martinu Dalić, Gabrijelu Žalac i Ninu Obuljen Koržinek. U jednom trenutku, kada se dogovarala Vlada, stekao se dojam da bi Plenkovićeva Vlada mogla biti dominantno muška jer na vidiku gotovo i nije bilo žene koja je figurirala kao ministrica. Ivana Maletić, tada se već znalo, odbila je Plenkovićevu ponudu da bude potpredsjednica Vlade bez portfelja, a osim nje, spominjala se N. Obuljen Koržinek i, znatno sramežljivije, Nada Murganić. Plenković se ipak potrudio oplemeniti Vladu četirima ženama, međutim nijedna od njih nije prošla izborni proces. Martina Dalić HDZ-ova je disidentica, Nina Obuljen u Vladu je došla iz HAVC-a, Gabrijela Žalac iz agencije Hrast, a Nada Murganić bila je ravnateljica doma umirovljenika. HDZ mora poraditi na promociji žena, a ne da ih Plenković traži svijećom uoči formiranja Vlade.
1. Nina Obuljen Koržinek
Diplomirana violinistica i profesorica francuskog jezika i književnosti te iskusna državna administratorica u kulturi Nina Obuljen Koržinek već je drugog dana svog ministarskog mandata otišla na službeni put u inozemstvo. Put ju je odveo na Maltu, gdje upravo završava Sedmi svjetski summit kulture, kojem je nova hrvatska ministrica kulture, ni manje ni više, nego programska direktorica. Riječ je o upornoj i pedantnoj ekspertici za kulturne politike, osobi koja se u Bruxellesu ili Parizu, koji je sjedište UNESCO-a, snalazi kao riba u vodi, ali i borbenoj intelektualki koja je zanat upravljanja iz prve ruke učila prvo kao šefica kabineta karizmatičnog ministra Bože Biškupića, a onda i kao njegova pomoćnica te državna tajnica. Bila je i prva suradnica kratkotrajnog ministra i podvodnog arheologa Jasena Mesića, a onda je krajem 2011. napustila Ministarstvo kulture i otišla u Institut za razvoj međunarodnih odnosa razvijajući znanstvenu karijeru. Dvije je godine predsjedavala Programskim vijećem HRT-a, bila je u Upravnom vijeću Leksikografskog zavoda Miroslava Krleže, a lani je imenovana u Upravno vijeće HAVC-a, institucije u čijem je nastajanju aktivno sudjelovala. Rođena je u Dubrovniku 1970. godine, otac joj je ugledni dubrovački političar, ratni gradonačelnik Dubrovnika koji je pregovarao s JNA, koji je svojedobno napustio HDZ i prešao u Demokratski centar Nikola Obuljen. Rodni grad Nina nikako ne zaboravlja, pa je bila jedna od šefica ekipe koja se bavila dubrovačkom kandidaturom za europsku prijestolnicu kulture, koju je na kraju ipak izborila Rijeka. Nina Obuljen bila je otvorena prema novinarima, susretljiva i požrtvovna, te velika legalistica, a da pritom nije odavala nikakve državne tajne niti širila tračeve. Ali uvijek je spremna na dijalog. Bila je u ekipi koja je uspješno pregovarala o ulasku Hrvatske u Europsku uniju, ona je tvrda, iskrena europejka koja se dobro snalazi u europskom birokratskom labirintu. Andrej Plenković zapravo je muška verzija Nine Obuljen, a vrijedi, naravno, i obratno. Riječ je o uključivim, nikako isključivim ljudima. Još jedna znanstvenica specijalizirana za kulturu Daniela Angelina Jelinčić, za koju se svojedobno nagađalo da će biti ministrica kulture u Vladi Zorana Milanovića, ističe da je najvažnije da se Nini dopusti sloboda izbora najužeg kruga suradnika s kojima će raditi te da bude što manje ometanja raznih interesnih grupa i eventualnih protivnika. Riječki pročelnik za kulturu Ivan Šarar imao je izrazito negativno iskustvo s dosadašnjim ministrom kulture Zlatkom Hasanbegovićem jer se sve što su pokušati dogovoriti izjalovilo. Ninu Obuljen ne poznaje, ali misli da je čeka monstruozno velik posao jer je kultura siromašan i relativno zapušten sektor koji treba svježeg zraka i energije. “Želim joj svakako puno uspjeha, uz želudac od inoksa, spretnost mačke i mudrost slona. Čeka je gomila zločestih ljudi koju kulturu koriste samo kao periferni poligon za političke spinove i prepucavanja”, slikovit je Šarar.
2. Gabrijela Žalac
Kada je prije nekoliko godina tijekom svoga prvog radnog dana prošla kroz ulazna vrata Palače Srijem, u kojoj su smješteni uredi Vukovarsko-srijemske županije, nitko nije mogao niti sanjati u kojem će smjeru krenuti karijera današnje ministrice regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijele Žalac (37). Međutim, vrlo brzo je karijera ove diplomirane ekonomistice iz Vinkovaca krenula uzlaznom putanjom, pri čemu se kulminacija dogodila u četvrtak kada ju je Hrvatski sabor potvrdio za novu ministricu. Široj hrvatskoj javnosti manje je poznato kako je njezin put do Ministarstva išao preko županijskih ureda vezanih za fondove EU, da bi nekoliko godina poslije bila imenovana i na mjesto pročelnice Upravnog odjela za međunarodnu suradnju i poslove EU Vukovarsko-srijemske županije. S toga pročelničkog mjesta imenovana je na mjesto direktorice Agencije za razvoj Vukovarsko-srijemske županije Hrast, što joj je bila svojevrsna generalna proba za posao ministrice. Iz krugova HDZ-a može se doznati kako je prijedlog da Žalac postane ministrica iznenadio i njih te da je njezin izbor za ministricu rezultat odabira premijera Andreja Plenkovića.
– Mislim kako je Gabrijela pravi odabir i prava osoba za to te da je odabir ministrice pogođen – rekao je dožupan Vukovarsko-srijemske županije Željko Cirba, koji sa Žalac surađuje već nekoliko godina. Dodaje kako se tijekom svoga rada pokazala kao stručna i ustrajna osoba koja se izuzetno trudi u svome poslu.
– Očekujem i veću potporu lokalnim i županijskim agencijama, i to ne samo u ovoj županiji nego u cijeloj Hrvatskoj – rekao je Cirba.
Treba znati i kako je Gabrijela Žalac majka troje djece tako da je odluku da prihvati ponuđeno ministarsko mjesto donijela u dogovoru s obitelji.
– Obitelj mi je jako važna. Ovaj posao shvaćam ozbiljno te mu se želim posvetiti na maksimalno kvalitetan način. U dogovoru s obitelji odlučili smo da ću trenutačno preko tjedna živjeti sama u Zagrebu, a vikendom, koliko je moguće, maksimalno se posvetiti obitelji. Svjesna sam težine ove odluke kao i, uostalom, odgovornosti funkcije koju sam preuzela – rekla je Žalac.
3. Nada Murganić
Nada Murganić, dugogodišnja ravnateljica Doma za stare i nemoćne Sveti Antun u Karlovcu, a sada i ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike, Karlovčanima je dobro poznata. Možda ne toliko po detaljima iz njezine biografije koliko kao ravnateljica Doma za starije i veliki humanitarac.
– Kada sam kao diplomirani socijalni radnik došla raditi u Dom, uvela me u posao i pazila na mene dok sam upoznavala sustav. Uvijek je govorila svima nama da su naši korisnici ispred svega. To je ona uvijek i radila; sa svakim je korisnikom razgovarala, gledala kako riješiti neke probleme. Nama nije čudno što je postala ministrica jer je sposobna, ima puno iskustva i ambiciozna je i uvjereni smo da će dati sve od sebe da napravi najbolje što može – kazala nam je Štefica Ljubić Mlinac, koju je Upravno vijeće Doma imenovalo v.d. ravnateljicom Doma sv. Antuna u Karlovcu. Kazala je kako je Nada Murganić prije svega socijalni radnik, tako da su joj briga za ljude na prvome mjestu. Humanitarnim radom nova se ministrica najviše bavila kao predsjednica Županijske organizacije Zajednice žena Katarina Zrinski. Organizirala je brojne akcije skupljanja pomoći za socijalno ugrožene obitelji, ali i u privatnom je životu iznimno osjetljiva na tužne ljudske sudbine i spremna pomoći obiteljima koje se nađu u problemima.
– Ona je takva, zato je valjda i odabrala taj poziv. Radoholičar je, smatra da svaki problem ima rješenje, a do njega dolazi smireno. Ona je, zapravo, u svemu što radi pomalo “štreberica”, vidite to i po biografiji; ispite je uredno polagala, nakon diplomiranja postala je majka, zaposlila se, ali uza sve obveze, na poslu i politici, njezina je obitelj uvijek imala skuhan ručak – kažu njezine poznanice.
Nada je rođena 1958. u Karlovcu, a 1981. godine je diplomirala socijalni rad na zagrebačkom Pravnom fakultetu. Zaposlila se u Crvenom križu u Karlovcu gdje je vodila program za njegu i pomoć u kući. Već 1990. godine počela je raditi u Domu za starije i nemoćne Sv. Antun, a sedam godina poslije postala je ravnateljica. U ratu je organizirala pomoć za brojne izbjeglice i prognanike, a cijelo je vrijeme aktivna i u HDZ-u, kojem je pristupila 1995. godine. Bila je karlovačka gradska vijećnica, a od 2010. do 2013. godine, bila je predsjednica Gradskog vijeća. Kada joj je prestao mandat, na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća, pljeskali su joj vladajući, ali i karlovačka oporba.
– Na Vijeću smo dobro surađivali. Iskreno, nisam znao da je u kombinaciji za ministricu, no u svakom slučaju drago mi je da je netko iz Karlovca. To više što ona dolazi iz struke, iz osnovne prakse – kazao je Mladen Rakočević, SDP-ov karlovački gradski vijećnik.
U Sabor je prvi put ušla 2014. godine kao zamjena upravo Andreju Plenkoviću, koji je odlazio u Europarlament, a drugi je saborski mandat mijenjala karlovačkog gradonačelnika Damira Jelića.
– Važno je i to da se uz nju ne vežu nikakve afere jer ona ih doista i nema. Obitelj živi u stanu, kći se nedavno osamostalila i živi u bakinu stanu. Nemaju oni jahte ni skupe automobile, više su vezani uz ljude, prijatelje, rodbinu, druženja...– ističu Nadini prijatelji.
4. Martina Dalić
Na primjeru Martine Dalić opet se pokazalo da u politici, jednako kao i u životu, vrijedi pravilo “nikad ne reci nikad”. Dvije godine nakon što je napustila HDZ jer je procijenila da se tadašnje vodstvo stranke na čelu s Tomislavom Karamarkom “nije spremno jasno odrediti prema svojoj ekonomskoj platformi i odlučno graditi ekonomska rješenja kakva zahtijeva dubina i duljina krize”, Dalić se u velikom stilu vratila u visoku politiku kao potpredsjednica Vlade i prva osoba Vlade zadužena za gospodarsku politiku. Njezin profesionalni put uglavnom je poznat jer se 21 godinu, uz kraća razdoblja u kojima je radila u privatnom sektoru, nalazila na visokim funkcijama unutar države uprave. Uz političku, gradila je i stručnu karijeru, a mjesto potpredsjednice Vlade za gospodarstvo trebalo bi biti kruna njezina javnog djelovanja jer je konačno dobila priliku da kreira i nameće, a ne samo provodi nečiju ekonomsku politiku.
Vrijedi podsjetiti na njezino pismo upućeno Tomislavu Karamarku prije dvije godine jer se ista dvojba postavlja i sada. Dalić je tada kazala da stručnjaci koji se u HDZ-u bave ekonomijom zastupaju vrlo različite ideje, često međusobno suprotne i nespojive, zbog čega je jasno da sve one ne mogu istovremeno zaživjeti. Ako bi se te ideje personalizirale kroz osobe, jasno je da HDZ ni dandanas nije načisto s time kojoj bi se školi ekonomije priklonio. U ovoj Vladi tako sjede ljudi koji zagovaraju socijalistički koncept upravljanja državnom imovinom, nasuprot Martini Dalić, koja državu zamišlja kao nevidljivu ruku kojoj je osnovna zadaća da kreira pravila.
– Ne mogu svi biti u pravu, posebno zato što je naša ekonomska situacija toliko teška da iduća Vlada neće imati nimalo slobode.
Ako bude željela stvoriti ikakvu šansu za oporavak Hrvatske, tada će morati raditi ono što se mora i ono što zahtijevaju objektivna ograničenja, kazala je aktualna ministrica gospodarstva i potpredsjednica Vlade.
S nove pozicije Martina Dalić još nije rekla što je to što se mora napraviti, a program koji je predstavila Plenkovićeva Vlada prilično je općenit i iz njega se ne može iščitati rukopis potpredsjednice Vlade. Martina Dalić nije politički neuka da bi zagovarala drastična rezanja socijalnih i radnih prava građana, no dovoljno dobro zna institucije i ljude u njima da može procijeniti što se od koga može očekivati. No, vezano uz nju postoji i jedan problem, a to je da smo dobili potpredsjednicu Vlade koja ima bolje uporište u Bruxellesu te domaćim i stranim financijskim krugovima nego u vlastitoj stranci.
Jel sad bitnije da za Večernji veliča ministrice ili građani koji ih birali (tj. nisu)?