Iako je reforma obrazovanja nužna hrvatskom školstvu u cjelini, u posljednjih godinu dana u središtu je zanimanja kurikularna reforma iako je ona samo jedan dio promjena koje bi trebale zahvatiti obrazovanje od predškole pa do fakulteta. Kurikularna reforma je otišla najdalje, no što će s njom zaista biti, kako će izgledati u konačnici i kada će se početi provoditi u ovom trenutku je vrlo neizvjesno i odluku o tome donijet će nova vlada.
U svakom slučaju, dvije najjače političke stranke tvrde da će je nastaviti. Prema onome što je predloženo, kurikularna reforma značila bi produljenje obveznog školovanja na devet godina, a u prva dva razreda ne bi trebalo biti brojčanih ocjena.
U osnovnoj i srednjoj školi više ne bi trebalo biti općeg uspjeha, uvela bi se fleksibilna satnica koja bi se definirala na godišnjoj razini, a nastavna godina produljila bi se za tjedan ili dva.
Precizirat će se koja znanja i vještine učenici nakon određenog razreda trebaju imati, a planirano je bilo i uvođenje nacionalnih ispita kojima bi se na jednom broju učenika provjeravala pismenost iz različitih područja, jezičnog, prirodoslovno-matematičkog i sl.
Promjene bi trebale doživjeti i gimnazije, posebno opće, u kojima bi učenici birali module.
Kurikularnom reformom pripremljene su i promjene za strukovne škole. U prvom razredu učenici bi upisivali sektor, a u trećem zanimanje.
Primjerice, upisali bi strojarski sektor, a u trećem zanimanje strojarski tehničar.
Postojali bi također centri za određena zanimanja pa se tako ne bi događalo, kao danas, da na samo nekoliko kilometara postoje dvije iste strukovne škole koje nude ista zanimanja, a jedna i druga zjape poluprazne.
Reforma bi potpuno trebala zaživjeti u školskoj 2020./21. školskoj godini, no, sad je već jasno da to neće biti moguće.
Eksperimentalno uvođenje već je prolongirano za godinu dana, rasprave o tome je li predloženi materijal prihvatljiv ili nije još uvijek traju, novac nije osiguran tako da je vrlo neizvjesno što će s cijelim projektom uopće biti.
Ono što bi bilo logično jest konsenzus da se u reformu ide.
>> Djeca sa sela trebaju biti genijalci da bi dostigla prosječne vršnjake iz gradova
