Težak položaj

Obljetnica protjerivanja Hrvata iz Vojvodine: Zločini za koje nitko nije odgovarao

06.05.2020.
u 11:26

- Vrijeme režima Slobodana Miloševića ne pamtimo samo kao vrijeme straha, nego i kao etnički motiviranog nasilja i ubojstava koje se organizirano provodilo spram lojalnih građana hrvatske nacionalnosti i to samo zato što su Hrvati, kaže Žigmanov.

S početkom svibnja Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV) još jednom podsjetio je na tragična događanja u Vojvodini s kraja 20. stoljeća i progona tisuća vojvođanskih Hrvata iz svojih domova. Kako je naveo predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov radi se o jednom od najtragičnijih razdoblja u novijoj povijesti Vojvodine, napose kada je riječ o stradanjima živih ljudi – Hrvata u Srijemu te jugozapadnoj i zapadnoj Bačkoj. 

- Vrijeme režima Slobodana Miloševića ne pamtimo samo kao vrijeme straha, nego i kao etnički motiviranog nasilja i ubojstava koje se organizirano provodilo spram lojalnih građana hrvatske nacionalnosti i to samo zato što su Hrvati. Na te tragične događaje podsjećamo javnost i početkom ovoga svibnja, budući da je 6. svibnja u Hrtkovcima 1992. godine održan miting na kojemu je organizator Vojislav Šešelj pročitao imena 17 mjesnih Hrvata kojima je javno poručeno da se imaju iseliti, jer će u protivnom biti protjerani. Istina, nasilno je protjerivanje vojvođanskih Hrvata započelo još 1991. u Novom Slankamenu, no, ovaj je događaj u Hrtkovcima prepoznat u javnosti kao najeklatantniji primjer, navodi Žigmanov.

Dodaje kako su Hrvati 90-ih protjerivani i iz drugih vojvođanskih mjesta: Golubinaca, Sota, Morovića, Erdevika, Kukujevaca, Gibarca, Šida, Vašice, Rume, Iriga, Beške, Maradika, Inđije, Zemuna, Novih Banovaca, Surčina, Srijemske Kamenice, Beočina, Čerevića, Petrovaradina, Srijemskih Karlovaca, Srijemske Mitrovice, Nikinaca, Platičeva, Martinaca, Bača, Plavne, Sonte, Stanišića, Subotice… Nevladine udruge govore o tome kako je u Vojvodini 1990-ih ubijeno 25 osoba te da ju je moralo napustiti između 35 i 40 tisuća Hrvata. Od izbjeglih se do danas gotovo nitko nije vratio u rodni kraj.

- Pravosudna tijela u Republici Srbiji do sada nisu pokretala sudske postupke za učinjene zločine na teritoriju Vojvodine iz tog vremena: ne postoji niti jedno javno obilježje za žrtve, a nema ni prigodnog memoriranja. Ovi se zločini, naime, sustavnim politikama prešućuju, na što ne smijemo pristati, rekao je Žigmanov.

Dodao je kako je za zločine nad Hrvatima u Vojvodini pravomoćno osuđen, pred Mehanizmom za Međunarodne kaznene sudove u Haagu, Vojislav Šešelj koji danas normalno politički djeluje u Srbiji u sklopu kojega i dalje niječe činjenice radi kojih je osuđen.  

- Takvo što smatramo nedopustivim djelovanjem za svaku demokratski legitimiranu državu koje bi onda i mjerodavna tijela Republike Srbije morala zabraniti. To, kao pripadnici ranjene zajednice s razlogom očekujemo, jer se isto može tumačiti i kao ruganje nevinim žrtvama i kao nespremnost srbijanskih vlasti da se primjene neke od temeljnih preporuka Europske unije kada je riječ o politikama suočavanju s prošlošću. Nadamo se kako šutnja ne znači i odobravanje, kazao je Žigmanov.

Izrazio je i nadanje kako će u tom smislu i Zagrebački summit, koji se održava danas na dan  koji podsjeća na nasilno protjerivanje Hrvata iz Srijema, odnosno Vojvodine, može pridonijeti ne samo razvoju i jačanju regionalne suradnje i dobrosusjedskih odnosa, već može postati i mjesto na kojem će se posvijestiti kako se napori u okviru procesa pomirenja i rješavanja bilateralnih sporova iz prošlosti u ovom dijelu Europe moraju razriješiti i na dobro Hrvata u Srbiji.

Komentara 6

Avatar Trpimir
Trpimir
11:40 06.05.2020.

Sva ti cast Tomislave! Ovakvi ljudi trebaju i zasluzuju potporu!

RO
romobil
11:40 06.05.2020.

250 000 Srba svojevoljno 1995. napustila Hrvatsku!?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije