„Bolje da propadne selo nego običaji“ geslo je pod kojim je i ove godine Zajednica Mađara Grubišnoga Polja održala manifestaciju tradicionalnog seoskog kolinja, kakve su sve rjeđe i u seoskim sredinama. Naime, manifestacija je, za razliku od dosadašnjih, prvi puta održana na tlu Europske unije. S obzirom na najave da se takve rabote više neće smjeti održavati, Pavle Horvat, predsjednik Zajednice, priznaje da su očekivali poteškoće.
– Na sreću, za sada nema prepreka, osim što smo morali za sve one koji rukuju hranom i pripremaju je pribaviti sanitarne knjižice – kaže P. Horvat.
Jutro je na etnoimanju Zajednice u grubišnopoljskom naselju Grbavcu osvanulo s mirisom paljevine. Naime, Zajednica prakticira davno napušteni način uklanjanja svinjske dlake paljenjem uz pomoć slame, koji, kažu, svinjskoj koži daje poseban okus.
– Potom muškarci obrađuju meso te pripremaju sastojke i izrađuju kobasice i ostale mesne prerađevine. Nekada se uglavnom klala jedna svinja godišnje i nije bilo mesa u izobilju. Meso je bilo na trpezama kada je bio kakav svetak ili se radio težak posao, pa se svaki dio svinje na kolinju iskoristio – pojašnjava Horvat.
Nekada nije bilo dubokog zamrzavanja te su dio mesa vlasnici sušili, a drugi dio ispekli i do korištenja čuvali u dubokoj masnoći. Kolinja su redovito protjecala uz pomoć susjeda i rodbine, pa je i trpeza morala biti obilna i snažna.
Glavna kuharica Zlata Luca pojašnjava da se ujutro kretalo s prženom jetrom, kiselinom, kuhanim vinom i rakijom.
– Radnici su nakon teškoga posla večerali krvavice i druge kobasice, pečeno meso, kuhano zelje, čvarke te krafne i obavezno salenjake – kaže Z. Luca. Upravo je se sve to uz kulturni program ponuđeno posjetiteljima na večeri kojom je na etnoimanju zaključena manifestacija.
Izvrstan članak! Posebno čestitam Zajednici Mađara što su otkinuli od zaborava jedan lijepi običaj. Poznato mi je da se oni često druže na tom imanju u selu Grbavcu i da im se pridruže i pripadnici ostalih nacija. Podsjećam autora teksta, gosp. Palijana, da je u tom selu održana 1965.g. velika proslava godišnjice osnivanja mađarskog partizanskog bataljona "Šandor Petefi". Iako je selo višenacionalno, skladnost suživota Mađara, Hrvata, Srba i Čeha bila je uvijek primjerna.